Rasad kupusa: Glavni uslov je sjetva sjemena dobre klijavosti

U uzgoju kupusa najbitnija je proizvodnja kvalitetnog rasada. Ova povrtna vrsta otporna je na hladnoću. U prvoj godini formira glavicu, a u drugoj cvjeta i stvara plod. Glavica kupusa može biti različitih oblika: okrugla, spljoštena ili konusna. Ovo ukusno povrće se, osim u gastronomiji, koristi i u narodnoj medicini.

Odabir prave sorte i kvalitetnog sjemena

Dobrog usjeva nema bez kvalitetnog rasada, a sve započinje odabirom sorte i odgovarajućeg sjemena. Prije kupovine potrebnog sjemenskog materijala, preporučljivo je odabrati sorte ranog kupusa, namjenjene za ranu proizvodnju. Osim ovih, postoje još srednje rane i kasne sorte.

Takođe na tržištu postoje i rani hibridi koji se prepoznaju po oznaci F1. Njih karakteriše dobra otpornost na niske temperature u početnim fazama razvoja i manja rodnost. Prosječna težina glavice kreće se između 1 i 1,5 kilograma. Pogodne su za svježu potrošnju i pripremu različitih jela.

Preduslov da se započne sjetva je nabavka kvalitetnog sjemena koje se odlikuje odličnom klijavošću.

Kada sijati ?

Kada će se pristupiti sjetvi rasada kupusa zavisi od sorte ili hibrida, ali i od naših mogućnosti. Najranije će ovu operaciju obaviti proizvođači koji imaju uslove da proizvedu kvalitetan usjev i adekvatne plastenike u koje će da posade mlade biljke.

Rani kupus: Optimalno zalijevanje i dovoljno svjetlosti za dobar rasad

Za baštovane uobičajeno je da sjetvu ovog povrća započnu četiri do šest sedmica prije poslednjih mrazeva. U praksi bi to značilo da se obavlja od sredine februara. U toplijim krajevima sijati se može i ranije.

Otporan na hladnoću, ali ne snižavati temperaturu

Optimalna temperatura za nicanje i razvoj kupusa kreće se između 18 i 20°C i tada on niče za dva do tri dana. Obično se sije u prostoru gdje se kreće između 13 i 16°C. Može da raste i na nižoj, ali je tada postotak izniklih biljaka nešto manji. Razvoj presadnica je usporen. Rasad kupusa otporan je na hladnoću, ali svako snižavanje temperature usporava mu rast i razvoj.

Zahtjeva kvalitetan supstrat, bogat organskim materijama i hranivima. Rasad ove povrtarske vrste najbolje uspijeva kada se pH vrijednost kreće između 6,5 do 6,8.

Presađivanje prije posljednjeg proljetnog mraza

Presađivanje se obavlja kada su biljke visoke 7 do 10 centimetara, sa dobro razvijenim listovima i korijenom. Kod dobro razvijenog rasada broj pravih listova kreće se od 4 do 5. Od sjetve do sadnje na stalno mjesto treba da prođe četiri do pet sedmica i ovo je moguće uraditi dvadesetak dana prije poslednjeg proljetnog mraza. Momenat presađivanja zavisi od razvijenosti biljaka, ali i od vanjskih uslova. Kada se sadnja obavlja u plastenike, može već početkom marta da bude, a to zavisi i kada je posijano sjeme povrća.

Za dobar imunitet rasada obratiti pažnju na način i učestalost zalijevanja

Za amaterske povrtare presađivanje na otvorenom može da bude krajem marta ili početkom aprila. Naravno, da će na momenat sadnje djelovati vremenski uslovi. Profesionalni uzgajivači, koji imaju plasteničke objekte, koje zagrijavaju, mogu ostvariti veoma ranu proizvodnju kupusa.

Kod presađivanja na otvoreno polje najbolje je da se taj posao obavi u toku tmurnog dana ili prije kiše. Ukoliko vam se desilo da su presadnice prerasle potrebno je skratiti gornju trećinu listova bez oštećenja tačke rasta na stabljici. Na taj način će se smanjiti isparavanje vode preko velike lisne površine i osigurati bolji prijem.

Najčešće se sadi na međuredni razmak oko 55cm i razmak u redu od 40 do 50cm. Poslije sadnje neophodno je dobro zaliti posađene biljke.