Sadnja hrena: Koje su prednosti uzgoja korjena u monokulturi?

Samljeveni i začinjeni hren, kao salata, jede se uglavnom uz pečena mesa svih vrsta. Iako se ne proizvodi mnogo kod nas, njegovo gajenje može biti veoma isplativo. Uzgaja se kao jednogodišnji ili višegodišnji usjev, a ako se povrtari opredjele za višegodišnju proizvodnju na istom mjestu (monokultura), sa iste parcele od jedne sadnje vadiće korjen nekoliko narednih decenija.

Dragiša Gile Andrejić u Prelivu, u susjednoj Srbiji gaji hren na pet hektara i uz navodnjavanje zasađenih površina sa jednog hektara vadi oko 10 tona korjena/ha. Svoja iskustva u ovoj proizvodnji rado je prihvatio podijeliti sa čitaocima Agrokluba.

Sadnja na tlu treće klase sa primjesama pijeska

Zemlja za uspješno gajenje treba biti rastresita i duboko poorana. Iako stručnjaci preporučuju sadnju na tri-četiri centimetra dubine, Andrejić ga sadi znatno dublje.

Uzgoj hrena - savjeti i preporuke

"Moja preporuka je da se hren sadi na tlu treće klase sa primjesama pijeska. Nedovoljno humusa može se nadoknaditi stajskim đubrivom i 'vještakom' prilikom sadnje i azotnim đubrivom prilikom zalijevanja. Sadnju obavljam na međurednom rastojanju od 70 cm, a 30 cm je rastojanje između biljaka u redu. Reznice sadim u brazde pomoću pluga i zaoravam ih na dubinu od 30 cm", kaže ovaj proizvođač i naglašava da je za jedan hektar potrebno oko 30.000 reznica.

Debele reznice nepoželjne u monokulturi

Iako se može saditi u jesen, kod nas je više zastupljena proljećna sadnja pa se reznice preko zime moraju čuvati u plastičnim vrećama ili utrapljene u pijesak ili zemlju.

"Reznice trebaju biti dužine oko 25 cm i debljine od jednog do dva centimetra. Debele nisu poželjne u monokulturi jer će za dvije do tri godine istruliti."

Parcele navodnjava dva do četiri puta godišnje.

"Hrenu je neophodno dovoljno vode za nesmetan i pravilan razvoj. Neko kaže treba zalijevanjem dobro natopiti zemlju, ali ja navodnjavam dva do četiri puta godišnje, zavisno od ljetnih temperatura, sa 20 do 30 litara vode po kvadratu jer prevelika količina vlage uzrokuje pucanje kore povrća", mišljenja je Andrejić.

Hemijska zaštita protiv korova, bolesti i štetočina

U zasadu je gotovo nemoguće međurednu obradu obavljati mašinski, naročito u monokulturi pa se korovi uništavaju herbicidima.

"Upotrebljavao sam ranije gold i afalon prije nicanja usjeva, ali su oni u međuvremenu povučeni iz proizvodnje i prodaje. Sada koristim betanal i lontre koji uništavaju određene korovske vrste. Što se tiče bolesti, ponekad se pojavi pjegavost lišća, ali su mnogo prisutniji insekti. U toku ljetnih mjeseci mlado lišće napada buvač, a njega suzbijam preparatom nurel D."

Može se vaditi tokom cijele godine

Sazrijeva krajem avgusta, a može se vaditi tokom cijele godine. Naš sagovornik vadi veće količine krajem oktobra i stavlja u plastične vreće koje hermetički zatvara. U njima se tako stvara kondenzacija koja čuva svježinu korjena sve do maja mjeseca iduće godine.

Sve veće interesovanje za proizvodnju hrena

Prije njegovog mljevenja, korjen se dobro opere i oguli. Da bi se izbjegla jaka ljutina koja "štipa" nos i oči, Andrejić i njegovi članovi porodice se štite stavljanjem i vezivanjem najlon džaka na lulu mašine koja melje korjen hrena.