Savo Lukić: Na svijetu nema bamije do sorte Amasija iz Brčko Distrikta

Lokalna poljoprivredna domaćinstva u Brčko Distriktu imaju dugu tradiciju da uzgajaju bamiju, povrće koje se u tom dijelu BiH naziva i bamlja, a u narodu je još poznato i pod nazivima okra i damini prsti. Ondje je njezin uzgoj zastupljen na površinama od 1.000 do 5.000 kvadrata po jednom proizvođaču, otkriva nam Savo Lukić, koordinator Voćnog kluba Brčko distrikta BiH koji u tom gradu 30. jula organizira "Bamlja fest" čiji je cilj da javnost sazna nešto više o ovom korisnom povrću. 

"U proizvodnji bamlje mala su ulaganja, potrebna je gruba obrada zemlje, svi proizvođači imaju sjeme od prethodne godine, a hemijska sredstva se ne koriste. Kod okopavanja, branja i pripreme za prodaju je prisutan ručni rad i zbog toga je mnogi ne proizvode za tržište, već samo za sopstvene potrebe", kaže Lukić dodajući da se u Brčko Distriktu uzgaja više od 15 hektara, po podacima iz Poljoprivredne službe za podsticaj. Ondje je Odjeljenje za poljoprivredu prepoznalo značaj ove povrtarske kulture i uvrstilo ju u program potpora. Osim pomenutih površina, u jednom dijelu ovog područja gotovo svaka kuća ima u svom vrtu zasađenu bamiju. 

Nizanje plodova sorte Amasija

Lukić nam nadalje pojašnjava kako je ona osjetljiva na hladnoću i ako je hladno vrijeme kod sijanja, nicanje neće uspjeti, jer je toploljubiva biljka. Zemljište u vrijeme sijanja mora biti toplo da bi imala nesmetan razvoj. "Koliki su prinosi kod uzgoja zavisi od vremenskih prilika gdje se posle cvjetanja drugi ili treći dan odmah bere. Za prvu klasu dozvoljena veličina je do 3 centimetra", naglašava. 

U svijetu je poznato 15-20 sorti ovoga povrća, a to su uglavnom plantaže s hibridnim tipovima, dužine 5-20 cm. "Ali, ovakve kakve se sade, uzgajaju i beru u Brčko Distriktu sa nekoliko centimetara veličine, nema nigde u svijetu. Sa ovakvim načinom konfekcioniranja u nizove gdje staje oko 250 plodova, niko ne radi i ova sorta se zove Amasija", ističe. Kaže kako sorte kao što su Sultanija, Tombul, Kravlji rog, Davidova zvijezda i još neke, imaju nešto duže plodova, različitih ukusa i boja. 

Čovjek, motika i pčela

Visoke temperature ne utiču dramatično na uzgoj, ali kao i svaka biljka, i bamija traži vodu i hranu. Lakše podnosi sušu, ima vretenast korijen koji ide u dubinu i do 1 metar. Visina biljke može da bude od 50 do 200 cm. 

Osim u gastronomiji, koristi se za pripremu kozmetičkih preparata, sapuna, tonika, šampona. Osušena i pripremljena kao čaj eliminiše heliobakteriju. "Sva dosadašnja proizvodnja prodaje se u osušenim nizovima i sva se proda na domaćem tržištu", kaže Lukić i dodaje kako se u Brčkom još uvijek ne razmišlja o proizvodnji hibridnih vrsta koje su lakše za uzgoj. 

"Proizvodnja bamije je težak i zahtjevan posao. Traži puno vrijednih ruku u porodici i gdje je čitava kuća angažovana. Na parceli gdje je zasijana, prisutni su samo čovjek, motika i pčela", slikovit je Lukić otkrivši kako neki odgajivači za matično ističu upravo svoj rad. 

"Kod bamije, ko ne zna da drži motiku u rukama, ne treba da razmišlja o uzgoju i eventualnoj zaradi", poručuje.