Direktna sjetva u kontinentalnom području počinje krajem travnja kada su temperature tla 10°C, a na Mediteranu to može biti i ranije.
Mahune su plodovi graha mahunara, a izuzetno bogati biljnim vlaknima zbog čega ih nutricionisti često preporučuju kao vrlo značajnu namirnicu u prehrani ljudi. Često su na popisu biljaka koje ljudi uzgajaju u svojim vrtovima, a u nastavku saznajte na što obratiti pažnju.
Na istoj površini se uzgajaju svake četiri godine, a najbolje nakon okopavina. Obogaćuju tlo dušikom pa je nakon njih na istom mjestu dobro uzgajati rajčicu ili papriku.
Za uzgoj mahuna najbolja su rahla tla mrvičaste strukture s pH vrijednostima od 5.4 do 6. Teška tla spriječavaju stvaranje kvržičnih bakterija, a time i fiksaciju dušika iz zraka.
Protekle vremenske prilike s dnevnim temperaturama i do 25°C ne trebaju nas prevariti. S direktnom sjetvom počinje se krajem travnja, ali najčešće se obavlja oko sredine svibnja, kada i zemlja postane topla te prođe opasnost od mraza. Sije se na međuredni razmak od 50 cm, a razmak u redu je 5 cm. Dubina sjetve iznosi 5 cm, a u brazdu se stavljaju po dvije sjemenke.
Za ranu proizvodnju mogu se uzgajati u zaštićenim prostorima kada se sjetva obavlja tijekom ožujka u Dalmaciji, a u kontinentalnom području sredinom travnja. Postoje visoke i niske sorte, a u malim vrtovima se najčešće uzgajaju niske jer ih je potrebno samo posijati i čekati oko 60 dana do prve berbe.
Za uzgoj visokih sorata treba nešto više truda jer im je potrebno osigurati potporu za penjanje poput drvenih kolaca. One se sade unakrsno tako da su redovi udaljeni oko 1 m jedan od drugoga, a razmak između biljaka treba biti oko 80 cm. Uz pripremljenje kolce se posije oko 6 zrna.
I visoke i niske sorte mogu se sijati tri puta u sezoni – u svibnju, lipnju i srpnju.
Za uspješan uzgoj potrebno je dosta topline. Minimalne temperature za klijanje i nicanje su od 7 do 14°C, a najpovoljnije od 18 do 23°C i u to vrijeme niču za oko 5 dana. Visoke temperature iznad 30°C i suša mogu uzrokovati opadanje cvjetova. Sjetva se u kontinentalnom području vrši kada je temperatura tla u travnju 10°C, a na Mediteranu to može biti i ranije.
Potrebe za vodom se mijenjaju tijekom vegetacije, a najveća potrošnja je u vrijeme cvatnje. Nedostatak vlage i suša mogu utjecati i na formiranje mahuna, ali treba pripaziti i da nema previše vode jer njezino zadržavanje oko korijena uzrokuje razvoj bolesti i truleži. Stoga, ako se navodnjava treba se natapati, a ne navodnjavati kišenjem.
Sustavi navodnjavanja povrća – rajčica i paprika trebaju "kap po kap", a kupusnjače kišenje
U početku rasta biljaka postoji velika potreba za kalcijem i dušikom sve dok se ne razviju kvržične bakterije na korijenu. Gnojidba se obavlja organskim i mineralnim gnojivima, a preporučuje se i jedna prihrana kada biljke razviju tri do četiri lista. Stajnjak treba unijeti pod pretkulture jer velik udio dušika u tlu uzrokuje prekomjernu bujnost i smanjenje broja plodova.
Od njege nasada važno je okopavanje i plijevljenje korova kako bi se razbila pokorica i osigurao bolji protok vode.
Tagovi
Autorica