Obitelj Ante Grizelja poljoprivredi se okrenula nakon što su iz srijemskih Hrtkovaca, zamjenom imanja 1992. godine doselili u slavonski Jakšić. Danas na plodnoj zemlji uspješno uzgajaju batat, kivano, grah, tikve, lubenice, dinje ali i ratarske kulture.
Lubenice, dinje, tikve, batat krumpir, grah, egzotični kivano, ali i druge ratarske kulture, od pšenice do kukuruza, mali su dio ponude proizvoda koje na svom OPG-u uzgaja Ante Grizelj, u mjestašcu Jakšić nedaleko Požege.
U svibnju 1992. godine, srijemske je oranice u vojvođanskim Hrtkovcima zamijenio onima u Slavoniji, doselivši se kao izbjeglica u Hrvatsku. Posao na zemlji nije mu kaže stran jer je u Vojvodini bio upravitelj tamošnje Zemljoradničke zadruge u sklopu Poljoprivrednog kombinata Sirmium.
Obiteljsko gospodarstvo u Jakšiću na četiri hektara.
U Jakšiću je gospodarstvo ustrojio na oko četiri hektara na kojem nema zaposlenih, ali s njim rame uz rame radi supruga Marija i kako stignu pomagati, Antine dvije kćeri. "Kada sam došao u Hrvatsku, posao sam prvotno našao u silosu, a kako mi primanja nisu bila dostatna, prihvatio sam se poljoprivrede jer imam iskustva u tome", priča Ante.
Otkriva kako je prvo istraživao tržište pa je prije povrtlarskih kultura osam godina sadio duhan. Kada je to postalo neisplativo, okrenuo se sadnji graha, posebice zelenčeka čija prodaja od 25 do 30 kn po kilogramu i danas dobro ide.
Na trgovačkim policama kineski i kanadski šareni grah!
Razočaran je Ante što se na našim trgovačkim policama često nudi kineski, odnosno kanadski grah, najčešće onaj šareni po 10 i 12 kuna. Takav grah zna biti star i desetljeće, svjedoči on jer je na pakiranju svojedobno, kaže, (iz)nalazio deklaracije o inozemnom (kineskom) porijeklu nalijepljene jedne preko drugih.
Cijena graha, kaže, mnogima nije jeftina, ali u idućoj će godini biti i viša jer valja znati da ta kultura traži puno ručnog rada - od branja, čišćenja, sušenja (na vjetru) pa kada svako zrno prijeđe preko ruku, drukčije ne može biti.
Batat (Ipomoea batats L), poznat i kao slatki krumpir (s njim nema nikakve veze) i kivano - dvije egzotične kulture zaživjele su na oranicama OPG-a Grizelj, ponajprije zbog zdravlja, jer dugoročni su stresovi ostavili posljedice na Antu koji je obolio od dijabetesa.
Kako se među ostalim o povrtnim kulturama koje bi mogao uzgojiti, informirao i na internetu, odluka je kaže prvo pala na batat krumpir. To više jer je ta biljka iz porodice slakova niskog glikemijskog indeksa, bogata inulinom pa je preporučljiva u prehrani dijabetičara.
Ove je godine ubrao više od tone batata kojeg će plasirati na tržištu požeškog kraja (tržnica), a najviše prodajom po desetak kuna za kilogram, na kućnom pragu jer mu suradnja sa trgovačkim centrima, zbog niske cijene nije isplativa.
Slatki krumpir najviše traže majke s djecom i trudnice.
Zadovoljan je što Slavonci sve više traže slatki krumpir, a najviše mu dolaze mlade majke s djecom i trudnice, odnosno putnici iz Zagreba, Rijeke, Pule. Komercijalna proizvodnja te egzotične kulture (postoji ljubičasti, bijeli i narančasti batat) započela je u Hrvatskoj sredinom 2000.-ih godina, ističe Ante. Otkad je i on krenuo u proizvodnju slatkog krumpira nije požalio, a već je obavio i jesenske radove i pripremu tla za proljetnu sadnju batata, ali i druge povrtnice koje sadi na oko hektar oranica od sveukupna četiri. Zaživjele su tako na slavonskoj zemlji hokaido i buternut tikve odnosno lubenice, dinje, rajčice.
Batat će radišni Slavonac saditi na proljeće kada prestane opasnost od mrazeva jer ta južnoamerička biljka voli temperaturu od 30-tak stupnjeva i vlagu od čak 80%. Sadi se na uzdignutim gredicama, s razmakom između redova od 1,2 m odnosno razmakom između biljaka oko pola metra na dubini od desetak centimetara.
Ustrojen je na Antinoj oranici i sustav navodnjavanja kap po kap, a biljka zbog povoljnijih uvjeta rasta dobiva i pokrov od crne folije koji se zbog sustavnijeg protoka zraka (pro)buši na sadnim mjestima.
Previše navodnjavanja smanjuje prinos.
Iako voli toplinu i vlagu, batat se ne smije previše navodnjavati zbog mogućnosti smanjenog uroda, niti je preporučljivo koristiti herbicide zbog njegove osjetljivosti. Zato je kod uklanjanja korova, pri uzgoju potrebno dosta ručnog rada.
Plodovi se vade od kolovoza do listopada, a po hektaru batat daje uroda od 20 tona na više. Jedna biljka rodi i do tri kilograma korijena (gomolja), a po hektaru se može iznjedriti čak 18.000 presadnica.
Jednogodišnja plodoredna kultura uspijeva na pjeskovito-ilovastoj zemlji.
Kao jednogodišnja i plodoredna kultura, slatki krumpir dobro uspijeva na pjeskovito-ilovastoj zemlji, a za uzgoj mu je potrebno oko četiri mjeseca. Gnojidba se vrši stajskim gnojem, kompostom odnosno mineralnim gnojivom.
Od prirodnih neprijatelja biljke, kaže nam Ante, to su voluharice, poljski miševi odnosno žičnjaci (aktivni su u zemlji) koji u plodove ubušuju rupice, a biljku vole gusjenice i puževi. Prošle je godine, doznajemo, nedaće nosila i poplava rijeke Orljave, ali urod se batata dijelom uspio spasiti, otkriva Ante. Dodaje da je problem i skladištenje jer temperatura pohrane ne smije biti ispod 10 stupnjeva, a prostor mora biti suh i prozračan.
Otegotna je okolnost i što proizvođači (još) nemaju mogućnost prerade batata u brašno čija se cijena za kilogram kreće i do 40 kn. Bilo bi dobro da se i malo oštećeni plodovi također mogu plasirati na tržište u obliku nekih drugih proizvoda (čips, sokovi), smatra naš sugovornik.
Ove je godine, za razliku od prijašnjih sadnice batata plaćao po tri kune, a nabavio ih je u tamošnjem Višnjevcu iako se biljka može naći i po plastenicima u Đakovu i drugim mjestima Slavonije.
Poticaji za ratarske i egzotične kulture 2.000 kn po hektaru!
Ante nam kaže da je korisnik poticaja koje za ratarske kulture poput pšenice, kukuruza koje sije, po hektaru dobiva oko dvije tisuća kuna, kao i za kivano odnosno lubenice i dinje. "U Hrvatskoj možemo proizvesti mnoge poljodjelske kulture pa je šteta da puno toga uvozimo", smatra on.
"Naši bi proizvodi umnogome bili sigurniji i kvalitetniji od onog što je danas na tržištu", ističe radišni Slavonac dodajući da mladi ljudi koji namjeravaju ući u poljoprivrednu proizvodnju prvo trebaju ispitati tržište odnosno (pr)ocijeniti svoje mogućnosti uključujući i financijske izdatke. Moraju načiniti plan rada, provjeriti koja im i kakva mehanizacija treba za rad, mogu li je i kako osigurati. Valja kaže, stručno ispitati i tlo na kojem će se saditi određena kultura, počevši od kvalitete i možebitne zaraženosti zemlje nadalje.
Trebaju znati gdje i kako mogu nabaviti ili proizvesti sadni materijal, doznati koje su kulture isplative, za koje se dobivaju poticaji, kakva je situacija sa hranjivom i zaštitnim sredstvima, koje su biljke plodoredne. Veće oranice i OPG-i mogu sijati više različitih kultura a manji savjetuje Ante bolje da počnu s manjim količinama ali napominje "mladi se ljudi svakako ne trebaju plašiti poljoprivrede".
Aktualna sadnja aronija, orasi, lješnjaci, višnje, sibirske borovnice.
Otkriva da su sadnja aronije, oraha, lješnjaka, višanja, sibirske borovnice, a sve češće i kivana, aktualne kulture "koje bi mogle biti kvalitetan izvor prihoda", ističe on. Ne treba zanemariti ni stalnu edukaciju, proučavanje Zakona i stalno informiranje, uključujući i iskustva inozemnih poljoprivrednika i povezivanje sa stručnjacima. On je nedavno, kaže, prošao edukaciju o zaštiti bilja i stekao dodatna znanja iako je u poljoprivredi cijeli život.
Povezane biljne vrste
Tagovi
Autorica