Šta je verticiliozno uvenuće? Voli oblačno vrijeme koje prekidaju topli dani

Verticiliozno uvenuće je veoma rasprostranjena bolest koja zahvata razne vrste biljaka, od povrća do voća. Javlja se na preko 300 vrsta, a veoma često pogađa jagodu, papriku, paradajz, krompir, krastavce, tikvice, patlidžan, bamiju, suncokret i razne voćne vrste.

Izazivaju je gljivice Verticillium albo-atrum, češća je na većoj nadmorskoj visini, i Verticillium dahliae, u nizinama. Prezimljavaju u zemljištu i na biljnim ostacima. Spore u zemlji ostaju aktivne i do 25 godina. Za nastanak infekcija optimalno je oblačno vrijeme koje prekidaju topli dani. Optimalna temperatura za razvoj V. albo-altrum je nešto niža, oko 20ºC. Spore klijaju i formiraju se hife koje prodiru u tkivo korijena. Gljive se razvijaju u unutrašnjosti biljnog i začepe provodna tkiva.

Kako prepoznati simptome?

Simptomi koji se javljaju na biljkama su veoma slični fuzarioznom uvenuću, ali je karakteristično da se ova bolest javlja kada je hladnije vrijeme. Razvija se sporo, a prvi simptomi se javljaju na donjim ili listovima na obodu bočnih grana.

Kako će se ispoljiti zavisi od trenutka kada je došlo do infekcije i razvojnog stadija biljke. Gljivica može da zarazi mlade klijance do formiranih biljaka koje plodonose. Presadnice i sadnice ostaju zakržljale, internodiji se skraćuju. Na listovima se pojavljuju nepravilne hlorotične pjege. Kod zaraženih biljaka izostaje formiranje plodova.

Koje biljne bolesti očekivati dolaskom viših temperatura i uz povećanu vlagu?

U slučaju da su gljivice inficirale starije biljke simptomi se javljaju na najnižim listovima koji na rubovima dobivaju žutu boju. Listovi postaju bronzasti. Biljke tokom dana izgledaju uvelo i ne mogu se oporaviti ni kada ih zalijemo. Dobivaju žbunast izgled. Gubitak prinosa se može kretati od 20 do 50 posto. U mnogim slučajevima dolazi do postepenog uvenuća grana i cijele biljke.

Šta možete napraviti? 

Kako bolest sporo napreduje, dešava se da pojava prvih simptoma prođe nezapaženo. Problem nastaje kada jednom zahvati biljku veoma se brzo širi na susjedne. Zbog toga je redovno pregledati usjev i uklanjati sumnjive biljke.

Osjetljive vrste poput jagode, krompira, paprike i paradajza na istu parcelu može doći tek poslije četiri do pet godina, ako u usjevu utvrdimo prisustvo ovog oboljenja. U plastenicima je obavezna dezinfekcija zemljišta što se može uraditi solarizacijom, vodenom parom, upotrebom biopreparata na bazi gljivice trihoderme ili drugih sredstava.

Kako održavati "čistoću zemljišta" kod proizvodnje u zatvorenom prostoru?

Starije biljke su otpornije, kao i biljke koje rastu u optimalnim uslovima. Biljni ostaci se uklanjaju i uništavaju. Da izbjegnemo pojavu na voćkama, ne smijemo blizu njih saditi osjetljive vrste.

Bolest možemo spriječiti da se pojavi i eliminisati biljke s prvim simptomima. Najbolje je saditi sorte i hibride koji su otporni. Hemijske mjere nemaju direktan uticaj i samo su nadopuna preventivnim mjerama.

Korištena naslovna fotografija podliježe Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported license.