Što posijati poslije zelene salate, krumpira ili graška u ljetnoj sjetvi?

Vrt je dinamično mjesto u kojem se usjevi smjenjuju skoro cijele godine. Od proljeća do kasne jeseni uvijek postoje vrste povrća i drugog bilja koje možemo sijati i saditi. Na taj način možemo osigurati berbu tijekom najvećeg dijela godine.

Neke biljne vrste i sorte treba saditi što ranije u proljeće, dok druge postižu odlične prinose kada se posiju nakon što prethodni - glavni usjev napusti parcelu. U naknadnoj, postrnoj, drugoj ili ljetnoj sjetvi možemo uzgajati puno biljnih kultura, ali je potrebno ispoštivati posebitosti ove sjetve:

Posebitosti ljetne sjetve 

1. Sijati ili saditi vrste, sorte i hibride koji su namijenjeni ovakvoj vrsti sjetve. Uspjeh uzgoja biljaka u ovom roku ovisi od našeg poštivanja vremena sjetve određene vrste, sorte ili hibrida.
2. Poštivati smjenu usjeva i nikada ne saditi istu vrstu ili srodne vrste na isto mjesto. Ne možemo grašak posijati u ranoj sjetvi, a nakon što on završi vegetaciju opet posijati grašak. Bez smjene usjeva dolazi do nakupljanja štetnika i uzročnika bolesti.
3. Izbjegavajte sjetvu povrća iz iste grupe. Poslije korjenašica izbjegavati sjetvu drugih korjenašica zbog nakupljanja štetnika.
4. Obratiti pažnju na termin sjetve i dužinu vegetacije određene vrste, sorte ili hibrida. Sijati ili saditi sorte koje imaju kraći period vegetacije, uz odabir sorti koje imaju dobru sposobnost čuvanja u skladištima ili su pogodne za preradu..
5. Osigurati optimalne uvjete za klijanje, nicanje i početni rast. U postrnoj sjetvi javlja se problem nedostatka vlage u zemljištu i potrebno je osigurati redovno zalijevanje. Zbog pregrijavanja zemljišta za neke kulture će biti neophodno osigurati mreže za zasjenjivanje Veliku pažnju treba posvetiti zaštiti mladih biljčica od bolesti i štetnika.

Kod druge sjetve je presudno da je zemljište dovoljno vlažno. Sjetvu ili sadnju obavljati ili u periodu kada pada kiša ili osigurati navodnjavanje. Ako je u vrijeme sjetve previsoka temperatura posijana gredica se može prekriti nekom malč tvari kako bi se zaštitili mladi klijanci.

Koje materijale koristiti za malčiranje?

Ova mjera će zaštititi zemljište od pregrijavanja. Malč ima i drugu funkciju. On će umanjiti ili čak spriječiti napad buhača. Na taj način ćete spasiti mlade biljčice kupusa, repe, rotkve.

Od ranog ljeta do kasne jeseni možemo sijati i saditi biljne vrste poput tikvice, kopra, graška, krastavca, mrkve, kupusa, kelja, kukuruza šećerca, rajčice, poriluka, korabe, kineskog kupusa, mahune, repu, ciklu, rotkvu, papriku i druge kulture. Tu su i  vrste koje se siju sredinom ili krajem ljeta, a cvjetaju ili plodonose tek sljedeće godine.

Tri grupe postrnih ili drugih usjeva

Poslije berbe glavnog usjeva i čišćenja gredica možemo posaditi postrni ili drugi usjev. Biljne vrste koje uzgajamo u ovom roku možemo podijeliti u tri grupe:

1. Pokrovni usjevi – ovim usjevima se sprečava erozija i poboljšavaju karakteristike zemljišta. Za vrtlare su iz ove grupe interesantne biljne vrste koje se koriste kao zelenišno gnojivo: raž, gorušica.
2. Biljke čiji korijen prodire duboko u zemlju i koje izvlače hraniva u površinski sloj zemljišta čineći ih na taj način dostupnim narednim kulturama s plićim korijenom. Također, ove biljke sprječavaju ispiranje hraniva iz zemljišta.
3. Ekonomski usjevi – to su usjevi koji se siju poslije glavnog usjeva, a od čijeg uroda imamo ekonomsku korist. U ovu grupu ubrajamo i biljne usjeve za pčelinju pašu, biljke za hranidbu stoke, povrće, ljekovito i začinsko bilje, cvijeće.

Što iza čega sijati? 

Lisnato povrće, poput zelene salate i špinata, rano napušta gredicu. Tlo je dovoljno zagrijano i još uvijek ima dovoljno vlage. To će omogućiti brzo nicanje i napredovanje mladih biljaka. Poslije lisnatog povrća ne treba sijati drugo lisnato povrće, već izabrati vrste poput graška, krastavce, tikvice, kukuruz šećerac i drugo povrće.

Želimo li posijati kukuruz šećerac za njega ćemo odabrati osunčano mjesto i potrebno je osigurati zalijevanje tijekom ljetnog perioda budući da se sije u kasnijim rokovima sjetve. Izabrati sorte s kraćim periodom vegetacije, najduže do 100 dana. Kukuruz šećerac možemo sijati u intervalima ili ga uzgajati iz presadnica.

Kukuruz, grah i tikvice - tri sestre koje si međusobno pomažu

Tikvice su biljna vrsta koja je vrlo zahvalna za sjetvu nakon glavne kulture. Veliki broj sorti i hibrida se odlikuje brzim formiranjem plodova za konzumaciju. Za uspješno uzgajanje tikvica potrebno je osigurati dovoljne količine vode za zalijevanje, jer su tikvice veliki potrošači vode. Još jedna prednost tikvica je što se mogu uzgajati poslije većine glavnih kultura. Odlične rezultate daju kada se siju poslije lukova.

Poslije češnjakai crvenog luka odlično uspijevaju kupusnjače: kupus, cvjetača, kineski kupus, crveni kupus, brokula, kelj. Odabrati sorte i hibride kratke vegetacije i namijenjene za sjetvu u drugom roku. Usjevi će najbolje uspjeti ako se mlade biljčice uzgajaju iz rasada. Kupusnjačama treba osigurati dovoljno vlage u zemljištu, jer su i one veliki potrošači vode. Problem s kupusnjačama tijekom ljeta je napad buhača koji u potpunosti mogu uništiti mlade, sočne presadnice.

Buhač tjera štetnike - od komaraca do krumpirove zlatice

Kupusnjače će odlično uspijevati i poslije krumpira. Rani krumpir već početkom ljeta ostavlja prazan prostor za sjetvu novih kutura. Vađenjem krumpira se zemljište praktično pripremi za novu sjetvu, odnosno potrebno je utrošiti manje fizičkog rada. Također, parcela s krumpirom se obilno gnoji. Sve ovo čini parcelu s koje smo izvadili krumpir odličnom za sjetvu kupusa, kelja i drugih kupusnjača, ali i sadnju poriluka. Poslije krumpira možemo posijati i biljke za zeleno gnojivo koje će dodatno obogatiti zemljište. Iza krumpira najbolje je za tu svrhu posijati slačicu (gorušicu) ili ozimu raž. Poslije krumpira ne saditi rajčicu, jer pripadaju istoj porodici i napadaju ih isti štetnici i bolesti.

Sol i ulje u vrtu, brašnom protiv mravi i ostali biseri kojih se moramo odviknuti

Grašak i druge mahunarke su odličan predusjev za kupusnjače i za lisnato povrće, krastavac, jer obogaćuju zemljište dušikom. Osim što su odličan predusjev, mahunarke kratke vegetacije su pogodne i za drugu sjetvu. Najbolje je uzgajati niske sorte graška i mahuna koje ne zahtijevaju podizanje armature i kraće vremena im treba za formiranje zelene mase. Obratiti pažnju na gustinu sjetvenog sklopa kako bi biljke prekrile tlo i spriječile suvišno isparavanje iz zemlje.