Što sijemo u jesen? Od zimske salate, preko luka do graška

S dolaskom jeseni dani su još uvijek topli, ali su noći hladne. Nastavljamo s berbom ljetnog povrća, uklanjamo biljne ostatke, pripremamo gredice i površine za sjetvu jesenskog i zimskog povrća, sijemo pokrovne usjeve, kompostiramo biljne ostatke, uklanjamo korov, gnojimo gredice.

Najviše vremena i rada ćemo potrošiti na berbu ljetnog povrća, uklanjanje biljnih ostataka, ali i za sjetvu. Veliki broj biljnih vrsta sijemo tijekom rujna i listopada. Zimska salata, matovilac, rukola, rotkvica, špinat, rotkva su samo neke vrste povrća koje u ovom mjesecu možemo posijati. Izbor vrsta je veći ako sadnju obavljamo u plastenicima.

Ako nećemo sijati povrće na nekoj gredici, najbolje je da ondje posijemo biljke za zelenu gnojidbu koje će obogatiti tlo za sljedeću sezonu.

Zimska salata

Od sredine kolovoza do kraja rujna možemo posijati zimsku salatu. Ovisno o vremenskim uvjetima, njezino sjeme niče za osam do 20 dana. Sjetva se može obaviti sukcesivno, odnosno svakih tjedan dana. Tako ćemo osigurati berbu kroz duže vremensko razdoblje. Možemo ju posijati na otvorenom, na gredicama prekrivenim agrotekstilom ili u plastenicima. Treba ju umjereno gnojiti, jer će gnojiva bogata dušikom dovesti do truljenja.

Savjeti za uzgoj salate na otvorenom - od sjetve do berbe

Matovilac se sije u kolovozu i rujnu. Nikada ga ne treba uzgajati na gredicama na kojima su ranije uzgajane zelena salata ili drugo lisnato povrće. Dobro uspijeva poslije crvenog luka, češnjaka, krumpira, mahunarki. Niče za osam do 14 dana. Raste od jeseni do ranog proljeća. Sjeme je sitno i sije se na dubinu od 1cm. Kada mlade biljke imaju tri do četiri lista, biljke se prorijede da razmak između njih bude 10 do 15 cm. Bolje raste u plasteniku. Mraz može spaliti njegovo lišće.

Rukolu možemo sijati tijekom cijele godine. Najbolje do kraja listopada. Međuredni razmak treba biti oko 25 cm, a redni između tri i pet centimetara.

Od špinata do graška

Špinat možemo sijati u kolovozu za berbu u rujnu i listopadu. U devetom i desetom mjesecu možemo posijati špinat koji ćemo brati tijekom zime i na proljeće. Sjetva je direktna. Dubina sjetve je 2 cm, razmak između biljaka treba biti između 20 i 25 cm. Možemo brati pojedinačne listove ili odsjeći cijelu biljku na 2,5 cm iznad površine zemlje.

Kada sadimo češnjak koji ćemo koristiti kao mladi luk, tada sjetvu obavljamo u rujnu. Sadnju ozimog koji ćemo brati sljedeće godine obavljamo u listopadu. Za sadnju koristiti krupne, zdrave češnjeve. Međuredni razmak je 20 do 30 cm, a u redu od 5 do 10 cm. Dobro uspijeva poslije kupusnjača i tikvica.

Crveni luk na istu gredicu dolazi poslije tri do četiri godine. Sadnja lučica se obavlja u rujnu i listopadu, ovisno o vremenskim prilikama.

Koje su biljke dobri, a koje loši susjedi u vrtu?

U rujnu sijemo blitvu za ranu proljetnu potrošnju. Najčešće se sije direktnom sjetvom. Međuredni razmak je 25 do 30 cm, a razmak u redu od 15 do 20 cm.

Od sredine do kraja listopada sijemo grašak. Mlade biljke, visine do 7 cm, formirat će nekoliko listova i tako će prezimiti bez oštećenja. Za ovu sjetvu odabrati kasne sorte i koristiti malo veću količinu sjemena. Tijekom zime manji broj biljaka može propasti. Sjetva se obavlja na dubinu od 2 cm. Ne smije se previše gnojiti, jer će formirati velike biljke koje lako stradaju u zimi.

Ujesen možemo sijati i rotkvice, mrkvu, peršin i druge vrste povrća koje mogu prezimiti.

Vrijeme je i za sadnju cvijeća

Osim povrća u jesen sijemo i sadimo cvijeće. Veliki broj lukovica se sadi tijekom rujna, listopada i studenog. Možemo posijati sjeme nevena i sličnih cvjetnica. Ovakva sjetva će osigurati brzo nicanje i rast u proljeće.

Ostatke biljaka iz vrta i dvorišta možemo kompostirati, kao i opalo lišće. U ovom periodu potrebno je orezati grmove i drveće, iskopati gomolje cvijeća koje ćemo sačuvati tijekom zime (dalije).