Supstrat za presadnice: Koji je za sjetvu, koji za pikiranje? Kako ga napraviti?

Kako bi uzgojili kvalitetan rasad povrća, cvijeća, začinskog i ljekovitog bilja biće nam neophodan kvalitetan supstrat. Od njega zavisi uspjeh proizvodnje. Pažljivo birajte, raspitajte se kod proizvođača rasada šta oni koriste.

Možemo ga kupiti ili sami napraviti. Najvažnije da ima dobru strukturu, da nije zbijen, ima dobar vodo-vazdušni režim i da mlade biljke snabdijeva dovoljnim količinama hraniva u početnim, osjetljivim fazama rasta. Mora da sjemenu obezbijedi optimalne uslove za klijanje i nicanje, a presadnice ostaju u njemu do pikiranja ili sadnje na stalno mjesto.

Izaberite odgovarajući kvalitet

Tako ćemo za krastavac i dinju koristiti samo jedan supstrat. Za sjetvu i pikiranje paprike i paradajza neophodna su dva različita supstrata. Prvi se odlikuje sitnijom granulacijom, a za pikiranje se koristi s krupnijom.

Za različite biljne vrste postoje supstrati kod kojih je prilagođena pH reakcija od kisele do blago alkalne. Ne smiju da sadrže sjeme korova, nematode i druge štetočine, prouzrokovače oboljenja, teške metale i materije koje štetno djeluju na biljke.

Profesionalni uzgajivači koriste supstrate koji sadrže kokosova vlakna, zeolit, vermikulit, perlit, glinu, kompost, glistinac i druge komponente. Kokosova vlakna imaju sposobnost zadržavanja vlage, a zapremina im se poveća do pet puta. Vermikulit održava supstrat rahlim i prozračnim, povećava kapacitet za vazduh i vodu. Koristi se za pokrivanje sjemena poslije sjetve, a cijenjen je u hidroponskoj proizvodnji. Perlit pomaže kod ukorjenjivanja biljaka. Osim u rasadničarskoj proizvodnji koristi se za uzgoj cvijeća, sadnica vinove loze, gljiva, za poboljšanje zemljišta, travnjaka. Zeolit je regulator koji čuva hranjive materije. Biougalj regeneriše supstrat i zemljište, sprečava razvoj patogene mikroflore. Glistinac ima ulogu aktivatora koji pospješuje rast.

Kako da sami napravite supstrat?

Možete ga sami napraviti sa ili bez zemlje. Svi trebaju da zadovoljavaju osnovne zahtjeve proizvodnje rasada koje smo naveli na početku teksta.

Najjednostavniji sastav je da uzmemo dva dijela dobrog komposta, dva dijela kokosovih vlakana i jedan dio perlita. Kompost dobro izmrvimo, a najbolje će biti da ga prosijemo jer će tako imati ujednačenu strukturu. Dodajte kokosova vlakna. Ako su suha u bloku, potrebno ih je rehidrirati, odnosno dodati vodu kako bi mogli da radite s njim. Na kraju u smjesu dodajete perlit koji poboljšava sadržaj vazduha.

Kada se koristi zemlja, potražite kvalitetnu vrtnu ili šumsku i uzmite dva dijela, dodajte po jedan dio humusa, treseta i riječnog pijeska. Ovaj univerzalni recept se može prilagoditi vrsti koju sijemo. Tako će vam za papriku trebati tri dijela humusa i dva dijela kvalitetne zemlje, dok će kupusu odgovarati da pomiješamo treset, humus i zemlju u odnosu 1:1:1. Kada sami pravimo supstrat neophodno je da ga dezinfikujemo, jer patogeni organizmi mogu da potpuno unište mlade biljke.