Suzbijanje korova u povrću: Koliko je učinkovito mehaničko, na što paziti kod kemijskog?

Nakon obilnih kiša koje su nas zadesile u travnju i toplog vremena koje je uslijedilo, razvoj korovskih biljaka bit će intenzivan. One mogu potrošiti i do 25 posto pristupačne vode iz tla, brže isušuju zemljište čime smanjuju prinos uzgajane kulture, što je posebno važno jer dolaze sve topliji dani i mogući sušni period. 

Ne treba zaboraviti da su pojedine korovne vrste domaćini biljnim bolestima i štetnicima koji su prijenosnici virusa i fitoplazmi.

Za razliku od ratarskih kod kojih se kritično razdoblje zakorovljenosti svodi na nekoliko tjedana nakon nicanja, kod većine povrćarskih kultura ono traje puno dulje, a kod nekih vrsta tijekom cijele vegetacijske sezone.

Također, skupina "povrće" obuhvaća veliki broj biljnih vrsta koje se međusobno razlikuju po specifičnim značajkama kulture i specifičnostima uzgoja. Ista kultura može se u odnosu na način uzgoja znatno razlikovati, a ovisi o tome je li on obavljen izravnom sjetvom sjemena u polje, uzgojem iz presadnica i/ili iz vegetativnih organa, stoji u publikaciji "Tehnološke upute za integriranu proizvodnj povrća". 

Naime, ono koje se uzgaja iz sjemena u polju dugo niče, spor je početni rast i razvoj i u tom razdoblju korovi ju lako nadvladaju. S druge strane, prema cilju uzgoja, povrćarska kultura se proizvodi za potrošnju u svježem stanju, za prerađivačku industriju i/ili za sjemensku proizvodnju. Kod uzgoja za potrošnju u svježem stanju (npr. mladi luk, salata i sl.), zbog kratkoće vegetacije, potrebno je voditi veću brigu o karenci i toleranci nego kod uzgoja za preradu ili za sjeme. Zbog toga je važno čitati upute na kemijskim sredstvima.

U obzir treba uzeti i duljinu vegetacije. Oni s dugom kao što su luk, paprika, rajčica i sl, su zahtjevnije i u njima treba konstantno suzbijati korove nego u onima kraće kao što su špinat, salata, rotkva i dr. jer im korovi ne stignu nanijeti štetu. 

Uništavanju treba pristupati s velikim oprezom, bilo da se radi o kemijskom ili mehaničkom, a kako se ne bi oštetila uzgajana kultura - kako njezin list tako i korijen. 

Integrirani pristup i preventiva

Kada je riječ o kemijskim sredstvima, o čemu će biti riječ kasnije u tekstu, broj raspoloživih herbicida je sve manji, a njihova primjena sve zahtjevnija. Suzbijanje korova u povrću moguće je jedino uz integrirani pristup. Iz tog razloga, a pogotovo zbog ograničenog izbora aktivnih tvari, nekemijske mjere često su jedine u kulturama u kojima nije registriran ni jedan herbicid.

Tu su i preventivne agrotehničke mjere kojima se može postupno smanjiti banka sjemena korova u tlu, a što će s vremenom smanjiti potrebu primjene kemijskih sredstava. 

One se u ovom dobu godine prvenstveno odnose na redovitu košnju rubnih dijelova proizvodne površine (kanala, putova, međa, staza između gredica), čišćenje strojeva i priključnih oruđa kod prijelaza sa "zaražene" parcele. Prije same sjetve i sadnje treba izabrati polje koje nije zaraženo korovima, osobito višegodišnjim. 

Kod izbora kulture i kultivara treba odabrati one s većim kompetitivnim sposobnostima ili na zakorovljenoj površini uzgajati onu za koju postoji dobar izbor herbicida. Iznimno je važan i pravilan plodored koji može znatno umanjiti biološki potencijal neželjenih biljaka kao i pravilan sklop te pravilan rok sjetve koji omogućuje brži rast i razvoj usjeva. 

Vodite računa i o uravnoteženoj gnojidbi koja će ubrzati rast i razvoj usjeva te ojačati njegovu prirodnu otpornost. U slučaju da površine gnojite zrelim stajnjakom, pazite da on ne sadrži sjemenke korova koje prolaskom kroz probavni sustav životinje mogu zadržati klijavost. 

Mehanizacija može oštetiti usjev

Kada govorimo o korištenju mehanizacije, bilo da je riječ o okopavanju, pljevljenju, čupanju, međurednoj kultivaciji, mehaničkoj pljevilici i sl., ona često puta daje samo ograničene učinke. Ovise i o vremenskim prilikama jer se u uvjetima prevlažnog i presuhog tla ne mogu primijeniti, a u to vrijeme korovi mogu nadvladati usjev. Prije obrade treba proučiti svaku kulturu i njezin način uzgoja jer neke imaju razvijeniji korijen, a neke veću lisnu masu te na temelju toga pristupite izvođenju mjera suzbijanja. 

Naime, zbog mogućeg oštećenja usjeva, a što ovisi o klirensu traktora i zaštitnoj zoni usjeva, primjena je ograničena samo u ranim fazama rasta i razvoja povrćarskih kultura, dok korove unutar reda treba suzbijati drugim mjerama što je najčešće - motika. Treba imati na umu da ove mjere imaju nedovoljan učinak na višegodišnje korove.

Ipak, kod uzgoja povrća ovim mjerama treba davati sve veći značaj, a zbog već spomenute ograničene upotrebe herbicida koja će u nadolazećim godinama biti sve rigoroznija. Osobito treba pratiti nova tehnološka dostignuća kao npr. moderne mehanizirane pljevilice s rotirajućom motikom ili prstima, koje iznose mlade korove na površinu tla gdje se osuše. Naravno, to je primjenjivo samo u suhim uvjetima tla, a u protivnom se slučaju korovi ponovno ukorijene. 

Međuredna kultivacija 

Međuredna kultivacija kao mehanička mjera redovito se provodi kod širokorednih kultura i to iz više razloga. Neki od njih su prekidanje kapilarnog gubitka vlage, prihrana, onda i suzbijanje korova. No ona može imati nedostatak ako su prethodno primijenjeni zemljišni (rezidualni) herbicidi jer se kultivacijom prekida herbicidni "film" i zbog remećenja površinskog sloja tla dolazi do buđenja ponika novih korova. 

Ona može biti vrlo korisna kod suzbijanja korova na način da se radna tijela kultivatora adaptiraju tako da nagrću tlo prema sjetvenom/sadnom redu čime mali korovi unutar reda bivaju pokriveni zemljom te tako zaustavljeni u rastu. 

Kod mehaničkih mjera borbe protiv korova korisno je navesti i mogućnost kod koje se plitkom obradom tla bude sjemenke korova koji se zatim u fazi klice suzbiju također plitkom obradom koja opet "provocira" nove sjemenke na klijanje. Ova mogućnost se može primijeniti ako je na raspolaganju dovoljno vremena prije sadnje ili između sjetve/sadnje dviju kultura na istom polju, što je kod povrća ipak rijedak slučaj. Jedna od mjera je i "slijepa ili lažna sjetva" koju je potrebno obaviti dva do tri tjedna prije sjetve i sadnje. Ona je posebno korisna kod onih za koje nema registriranih herbicida. 

Biološke mjere  

Kada je riječ o biološkim mjerama, one se oslanjaju na uporabu korisnih životinjskih organizama i/ili uzročnika bolesti koji se hrane ili parazitiraju određene korovne vrste. No, one na otvorenim prostorima nisu toliko učinkovite. 

U njih se ubraja i uzgoj "pokrovnih biljaka", a provodi se tako da se prethodno posijan pokrovni usjev usije (posadi) određena povrćarska kultura. Pokrovna biljka štiti ju od konkurencije korova do određene faze razvoja, a zatim se primjenom selektivnog herbicida ukloni. U nekim slučajevima, ako je pokrovna biljka sitnosjemena, kao što su leguminoze, a uzgajana vrsta habitusom robusnija, suzbijanje pokrovne biljke i nije potrebno. Na ovaj se način umanjuje i erozija tla.

Malčiranje je također jedna od bioloških mjera, bilo da je riječ o živom malču (pokrovne biljke) ili mrtvom organskom (slama, drveni otpadci i sl.). No, treba imati na umu da je kod velikih površina potrebna velika količina biljne mase jer osim površine koju pokriva, važna je i debljina malča koji neće propuštati korove. Nezgodno je to što ga može raznijeti vjetar. 

Lakšu primjenu omogućava sintetički malč kao što je proizirna ili crna folija. Njegove su prednosti to što povećava temperaturu tla i priječi gubitak vode što je posebno važno kod toploljubivih vrsta kao što je paprika. Njega može predstavljati i pokošen i ostavljen korov na tlu. 

Iako se kod nas rijetko koriste, neke mjere suzbijanja su i sterilizacija tla što je praktično u zatvorenim prostorima, spaljivanje korova plamenom koja na našim prostorima još nije našla širu primjenu. Tu su i pomoćna sredstva ili adjuvanti (okvašivači, mineralna i biljna ulja, neka gnojiva i dr.) koij imaju vrlo veliku važnost za ekološki prihvatljiv pristup suzbijanju korova. U svjetskim razmjerima njihov značaj i udio u potrošnji sve više raste. 

Suzbijanje kemijskim sredstvima

Kemijske mjere borbe uz kombinaciju nekemijskih nezaobilazne su kod industrijske proizvodnje povrća, odnosno one na velikim površinama. Kako je u uvodu navedeno, za veliki broj kultura nije registriran ni jedan herbicid. Kako se ističe u publikaciji, osnovni princip njihove uporabe kod integrirane zaštite od korova treba biti zasnovan na primjeni samo kad treba, koliko treba i s čim treba.

Pesticidi: Pravilna primjena, miješanje formulacija i što u slučaju trovanja?

Kad treba znači da ih ne primjenjujete kod nižeg stupnja zakorovljenosti ako je korove moguće suzbiti primjenom neke druge nekemijske, gore spomenute mjere. 

Koliko treba zasnovano je na činjenici da je korove moguće suzbiti dozama koje su znatno niže od propisanih. Naime, temeljno je pravilo da umanjena količina herbicida bolje suzbija korove u ranom stadiju razvoja nego što propisana, puna, doza suzbija odraslije, veće, korove. Umanjene doze kemijskih sredstava, čak i do 10 puta kod pravovremene primjene umanjuju osjetljivost kulture prema kemijskom sredstvu u ranim fazama razvoja. Višekratnom primjenom umanjenih doza suzbijamo ih do željenog nivoa, što omogućuje smanjenje ukupne potrošnje herbicida po jedinici površine.

S čim treba odnosi se na pravilan odabir sredstava. Ni jedan od njih ne suzbija sve korove, odnosno svaki ima svoj spektar djelovanja. Pravilan odabir ili njihova kombinacija zasniva se na poznavanju sastava korovne flore na određenoj njivi. Ono se može temeljiti na iskustvu zakorovljenosti u prethodnim godinama ili na temelju zatečenih (kod primjene folijarnih herbicida). Primjena ovog principa isključit će potrebu korektivnog tretiranja.

Na kraju, treba voditi računa i o tome koja će se kultura saditi u sljedećem proizvodnom ciklusu, jer neke vrste povrća mogu biti osjetljive na pojedine herbicide, odnosno njihove ostatke u zemljištu.