Sredinom rujna Indija je uvela zabranu izvoza luka što je rezultiralo većom potražnjom iz Nizozemske. Također, svoju su priliku vidjeli i španjolski, turski i drugi europski proizvođači.
Proizvodnju i berbu luka ove godine u većini zemalja okarakteriziralo je sušno vrijeme i sitniji plodovi. Sredinom rujna Indija je uvela zabranu izvoza ovoga povrća što je rezultiralo većom potražnjom iz Nizozemske, inače poznatoj po njegovom uzgoju. Također, svoju su priliku vidjeli i španjolski, egipatski, turski i kineski proizvođači. Cijene su u nekim zemljama bile niske, ali u većini ipak stabilne jer je potražnja u maloprodaji bila jaka od početka pandemije.
U Italiji je domaća potražnja izrazito mala, ona iz inozemstva daleko premašuje prošlogodišnju.
"Naš je luk izrazito tražen u Francuskoj, Belgiji, Njemačkoj i za čudo u Nizozemskoj što je znak nedostatka ove povrtnice u ostalim zemljama. No, cijene nisu ohrabrujuće, niže su za 30% u odnosu na prošlu godinu", priznaje jedan talijanski proizvođač. Dodaje i kako su dostupne velike količine koje čekaju izvoz.
Cijene se kreću od 0,80 do 1,50 eura.
Što se tiče Njemačke, berba je započela početkom rujna u sjevernom dijelu, dok je u onim južnijim poput Bavarske i Pfalza krenula nešto ranije. Zbog sušnog vremena očekuje se prosječna proizvodnja s nešto manjim plodovima, piše Fresh Plaza.
No, zanimljivo je to da se površine pod ovom kulturom svake godine sve više šire u Donjoj Saskoj. "Brojni proizvođači odlučuju se na uzgoj luka iz financijskih razloga. Sve dok cijene ostaju dosta visoke taj će se trend nastaviti", kaže njemački poljoprivrednik.
U ovoj zemlji najveća je potražnja za crvenim lukom koji se većinom uvozi iz Nizozemske.
Sezona nije bila dobra ni za nizozemske proizvođače koje je također pratilo sušno vrijeme. Prinosi su puno lošiji od prethodnih godina, a malo kiše pred kraja spasilo je od katastrofalnog uroda.
Prema izvoznicima, utjecaj pandemije uglavnom se ogledao u problemima s platnim transakcijama. Većina njih ove sezone vidi priliku na svjetskom tržištu. Trenutno, najveća potražnja dolazi iz dva pravca, zapadne Afrike i Dalekog Istoka.
Jabuke globalno podbacile: Proizvodnja manja zbog loših vremenskih uvjeta. A cijene?
Toplinski val pogodio je i španjolske regije. Veličina ploda je manja u odnosu na prošle godine što je rezultiralo 40% manjim obimom proizvodnje.
Osim toga, površine zasađene lukom u toj zemlji ove su godine manje, za oko 14%. Zbog indijske zabrane izvoza profitirali su i španjolski proizvođači, a potražnja za crvenim i bijelim lukom nikad nije bila veća, pogotovo iz ostalih dijelova Europe.
Kada je riječ o Indiji, nakon što su cijene na ondašnjem tržištu počele znatno rasti, vlasti su odlučile intervenirati i zabraniti izvoz kako bi usporili njihov rast. Ovo je druga godina za redom kako su se odlučili za taj korak, a o daljnjem nastavku zabrane odlučit će se u studenom.
Ova zemlja godišnje proizvede oko 22 milijuna tona luka, ali troši samo oko 15,5 mil. t. Stoga je stabilan izvoz potreban za održavanje cijena. Početkom godine tamošnje je ministarstvo poljoprivrede dalo prve procjene proizvodnje od oko 24,45 milijuna tona, što je čak 7% više u odnosu na godinu prije.
Kada govorimo o cijeni, prema podacima numbeo-a (na dan 02.20.2020. op.a.) Švicarci su za kilogram luka spremni platiti 3.31 euro. Na drugom mjestu nalazi se Francuska s cijenom od 2.88 eura te Luksemburg 2.74 eura.
S druge pak strane, kilogram luka najjeftiniji je u Rusiji i kreće se oko 0.30 eura.
U Hrvatskoj je, prema ovomo servisu cijena za kilogram 0.95 eura. U susjednoj BiH je malo viša, 0.96 eura, ali je zato u Sloveniji 1,49, a u Italiji čak 1,73 eura. U Srbiji je cijena nešto niža, oko 0.60 eura.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica