Ambiciozne vlasti ove zemlje na raskršću Azije i Evrope zadale su pred sebe ambiciozan plan da od 2016. do 2021. godine tržište poljoprivrednih proizvoda raste za otprilike 136 miliona dolara godišnje. Nosilac razvoja biće povrtarska proizvodnja.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Turske 56.000 hektara u ovoj zemlji pokriveno je plastenicima, ali je 75% plastenika manje od 0.3 hektara dok je prosečna veličina modernih plastenika, tri hektara.
Sve ovo predstavljeno je novinarima iz oblasti poljoprivrede na Evroazijskom i Balkanskom forumu novinara poljoprivrede koga su, početkom novembra u Antaliji, organizovali IFAJ (Međunarodna organizacija poljoprivrednih novinara) i TAGYAD - tursko udruženje novinara poljoprivrede. Čak 34 novinara iz 21 zemlje imalo je priliku da se upozna sa stanjem i kapacitetima u proizvodnji povrća i voća ove regije i uopšte stanjem i trendovima u poljoprivredi Turske.
Samo u prošloj godini u Turskoj je u plastenicima proizvedeno 3.9 miliona tona paradajza, 1.2 miliona tona krastavca, 500.000 tona paprike i 300.000 tona patlidžana. U regionu Antalije je oko 23.000 hektara plasteničkih površina, najviše u Turskoj.
U ovom gradu od 1.3 miliona stanovnika koji ima 219 sunčanih dana godišnje plastenici se nalaze i između zgrada pa nije čudno što je 53% povrtarske proizvodnje u Turskoj iz ove regije. Što se tiče ukupnog turskog izvoza povrća i voća, 21% dolazi iz Antalije.
Prinosi u plastenicima su fantastični – i do 550 tona po hektaru u šta smo se lično mogli uveriti kada smo posetili kompaniju "Yuksel Tohum" iz Korkutelija, stotinjak kilometara od Antalije koja poseduje najveći plastenik u Turskoj. Površina mu je 220 hektara, a sastoji se od dva plastenika koje deli kratak put, dugačak kilometar. Firma postoji 30 godina, a uzgaja se paprika, dinja, lubenica, patlidžan, krastavac, paradajz, koji se izvoze u 75 zemalja sveta.
Proizvodnja se odvija po organskim principima, isto kao i u kompaniji "Serkonder", takođe nedaleko od Antalije koja, osim što poseduje vlastite plastenike, pravi plastenike i ostalim proizvođačima u Turskoj. Godišnji kapacitet je 500 hektara novih plastenika. Kompanija sarađuje sa 45 farmera koji uzgajaju paradajz. 75% proizvodnje paradajza odlazi za izvoz, a ostatak, za domaće tržište. Prinos je 30 kilograma po metru kvadratnom, a proizvodnja se obavlja od septembra do juna, kada počinju velike vrućine.
U obe kompanije oprašivanje biljaka vrši se uz pomoć bumbara kupljenih od izraelske kompanije "Biobee" i to je jedino što se nabavlja od stranih firmi.
Bumbari: 20 godina rešenje za bolje oprašivanje biljaka u Izraelu
Sav repromaterijal i oprema za izgradnju plastenika u bilo kom delu Turske nabavlja se od domaćih kompanija što je pokazatelj opredeljenosti i nacionalnog jedinstva, a sve radi ispunjenja projektovanih ciljeva u oblasti poljoprivrede, jer Turska ima za cilj da još više ojača svoje prisustvo na tržištima zemalja ne samo Bliskog istoka već i Evrope i Azije.
Inače, 85% plasteničke proizvodnje u Turskoj, u običnim plastenicima, završi na domaćem tržištu dok 90% proizvodnje u modernim objektima, ide u izvoz.
Foto prilog
Tagovi
Autor