Udruženi povrćari Zlatna dolina: Kupus je jedna od profitabilnijih kultura

Koji su najveći izazovi u proizvodnji povrća te kakva je prošla godina bila za kulture moglo se saznati na izbornoj skupštini Udruge klaster proizvođača povrća "Zlatna dolina". Predsjednik spomenutog udruženja ostao je Perica Oroz.               

"2018. godina nije bila loša za proizvođače povrća, opet je to individualno i ovisi koje je to povrće u pitanju. Bilo je problema oko kišnih ljetnih dana, lubenice su imale previše vode, nešto manje šećera, ali uglavnom 2018. mnogi proizvođači povrća mogu pamtiti kao dobru godinu", rekao je Perica Oroz.  

"Više od 25 godina se bavimo uzgojem povrća. Najveći problem je uvijek plasman proizvoda, ali mi prodajemo na brodskoj tržnici. Za neke stvari je bila jako loša godina, kišna i nosila je bolesti, ali kada je riječ o kupusu, imali smo velike količine i zadovoljni smo", rekla je Božana Ivošević iz Lakušije.

Članovi Udruge kupus prodaju poznatom otkupljivaču

"Smatram da je kupus jedna od profitabilnijih kultura koje se mogu saditi, pogotovo za manje poljoprivrednike. Jedini problem je tu što je manjim proizvođačima teško doći do nekog prijevoza i uskladiti cijenu", rekla je Matea Knežević Poljaković iz Sovskog Dola.

Kada je riječ o kupusu, velik dio članova Udruge, prema riječima predsjednika, krenuo je u ozbiljniju proizvodnju te kulture.

"Svoj kupus članovi udruge prodaju poznatom industrijskom otkupljivaču. Možemo reći da velika većina kupusa koji kupujemo u prodajnim centrima u Hrvatskoj, spakiranog u kiseli kupus, potječe iz Zlatne doline", ističe Oroz.

Kako kaže Perica Oroz, u problemima oko otkupa proizvođačima uvelike pomaže udruživanje. 

Uspješna proizvodnja uz dobro planiranu gnojidbu

"Kroz ovih 11 godina koliko udruga postoji uvijek pokušavamo pronaći rješenja. Imamo mladih ljudi koji razmišljaju da samo doista zajedno mogu ozbiljno opstati na tržištu", rekao je Oroz.

Nema uspješne proizvodnje povrća bez dobro isplanirane gnojidbe o čemu je u sklopu skupštine govorila Tanja Tomičić iz tvrtke Timac AGRO.   

"Uvijek je prirodno gnojivo bolje, ali nemamo više stajnjaka onoliko koliko smo ga imali. S njim unosite organsku tvar, s mineralnim gnojivima ne. To je ta razlika, ali ne možete imati toliku količinu hraniva u stajnjaku koliku imate u mineralnim gnojivima. Ishrana bilja je znanost i vidim da proizvođači po terenu sve više i više ulažu u to, da se sve više zanimaju da je i njihovo znanje šire. Rekla bi da je to pužev korak, ali napredujemo ne nazadujemo, ali nažalost jako kaskamo za najnaprednijima u Europi. Nemamo tehnologiju, nemamo sustave navodnjavanja i kanalske mreže. Možda bi trebali imati veću podršku i više ovakvih udruga čiji članovi si međusobno pomažu", rekla je Tanja Tomičić.

Uz sve ove spomenute probleme lijepa vijest je da ima još mladih poljoprivrednika koji vjeruju u sebe i budućnost proizvodnje hrane.

"Ja sam aktivnije krenula tek ove godine, jer još uvijek sam student, ali s ocem ulazim u to i nadam se da će biti sve pozitivno. Smatram da je ipak Slavonija područje za poljoprivredu tako da ne možemo svi pobjeći u Njemačku, trebamo ostati, malo se potruditi, ruke se moraju zaprljati", rekla je za kraj Matea Knežević Poljaković.