Za mrkvu u nicanju je najveći problem pokorica koja nastaje isušivanjem tla. Tada stradavaju iznikle biljke kao i biljke u nicanju. Sklop postaje rijedak, a gdje nema sklopa nema niti uroda, kaže magistar agronomije Marijan Tomac
U Ravnim kotarima, najvećem polju u Dalmaciji, vrlo je živo. “Ljudi kao nekada. Očito žele biti što dalje od koronavirusa. U prirodi na čistom zraku ”, kaže poznati agronom mr.sc. Marijan Tomac. Samo na poljodobru Vrana d.o.o. proizvodnja se odvija na 850 hektara plodnog poljoprivrednom zemljišta. Na svoja imanja u Vranskom polju ili Bari, kako ga nazivaju, izišli su i vlasnici iz mjesta Vrana, Pakoštana, Biograda, Tinja, Polače… Neki u vinograde, drugi orezuju masline, treći siju i sade sezonsko povrće.
Upravo ovih dana sije se mrkva koje ovdje iznimno dobro uspijeva. “Moja već pomalo niče”, kaže Oliver Čačić iz Tinja. On mrkvu sije u više turnusa tako da uvijek tržištu može isporučiti najkvalitetniji proizvod. Domaće mrkve trenutno nema na tržnicama i trgovačkim lancima, a krivac je i protekla zima jer su obilate i svakodnevne kiše u prosincu uništile i mrkvu i prešin.
“Mrkvu moraš izvaditi do sredine veljače, jer kasnije je napadnu zemljišni štetnici i počinje trunuti”, kaže Oliver.
Mrkva, inače, klije kada su temperature tla iznad pet stupnjeva Celzijusa. Zato je Oliver nakon sjetve svoju pokrio agrilom. “Agril ne samo da podiže temperaturu tla već štiti mlade, tek iznikle biljčice, od nenadanog mraza”, pojašnjava agronom Tomac koji rado navraća u Ravne kotare, savjetuje poljodjelce i “vižitaje” radove u poljima, voćnjacima i povrtnjacima. Tlo je upravo sada idealno za obavljanje sjetve. Vlaga optimalna pa će sjeme biti položeno na potrebnu dubinu od dva centimetra.
Nakon sjetve Oliver će uz posijane redove postaviti sustav kapanja da može pravovremeno zaliti usjev. “Za mrkvu u nicanju je najveći problem pokorica koja nastaje isušivanjem tla. Tada stradavaju iznikle biljke kao i biljke u nicanju. Sklop postaje rijedak, a gdje nema sklopa nema niti uroda”, dodaje agronom Tomac.
Mrkva je tradicionalna poljoprivredna kultura Ravnih kotara. Njen uzgoj je najveći upravo na području Vranskog polja. Lagano humusno tlo omogućuje da se korijen mrkve pravilno razvija bez raznih priraslica. Pošto je tlo bogato mineralima mrkva iz Vranskog polja je posebnog okusa i nutritivnih vrijednosti. Jedino bolje tlo za uzgoj mrkve je područje Bokanjačkog blata, ali tamo se mrkva već godinama ne proizvodi.
Tehnologiju proizvodnje mrkve naši poljoprivrednici su, tvrdi magistar Tomac, svladali gotovo u tančine. Najbolje je mrkvu sijati dva puta godišnje kao što to radi Oliver Čačić i većina ovdašnjih proizvođača. Mrkva posijana ovih dana prisjepjet će za vađenje tijekom ljeta pa sve do jeseni.
“Da bi tržištu ponudili mladu mrkvu tijekom zime, drugi turnus siju u srpnju i kolovozu. Ovako posijana mrkva je za vađenje od studenog pa sve do travnja, odnosno svibnja kada dolazi ova posijana u proljeće”, pojašnjava Tomac.
Mrkva se kao i peršin može proizvoditi i u drugim krajevima Lijepe naše. Odgovaraju im blago kisela do neutralna tla, pH rekacije od 5.5 do 7. Za sjetvu treba dobro pripremiti tlo kako bi bilo mrvičaste strukture i korijen mogao što bolje rasti da ne dođe do njegovog deformiranja. Razmak između redova je 30-40 cm, a u redu 2-3 cm, dok je dubina sjetve 1,5 do 2 cm.
Kao prethodni usjev najbolje im odgovaraju vrste povrća gnojene stajnjakom, poput paprike, krumpira, kupusa i graška. Važno im je osigurati dovoljno vlage tijekom rasta i razvoja jer bi se u suprotnom njihova kvaliteta mogla smanjiti (nepravilan rast, pucanje korijena..), pojasnio je okorjeli agronom Marijan Tomac.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor