Uzgoj kelja za intenzivno korištenje zemljišta

Kelj je povrće koje se kod nas malo uzgaja, iako je u svijetu veoma cijenjeno. On se u prehrani koristi kao i kupus ili raštika, na razne načine. Odgovara mu umjereno topla i vlažna klima, a vrlo dobro podnosi mrazeve od -10°C, pa čak i kratkotrajne, od -15°C do -20°C. Zbog toga je ovo povrće pogodno za kasno jesensku i zimsku potrošnju.

Intenzivno korištenje zemljišta

Kelj je vrlo zahvalno povrće, jer se može uzgajati kao druga kultura poslije skidanja ranih povrćarskih ili ratarskih usjeva. Ipak, mora se imati u vidu njegova prilično duga vegetacija.

"Uzgojem kelja u smjeni s drugim kulturama osigurava se vrlo intenzivno korištenje zemljišta. Uzgaja se najčešće iz presadnica, mada se može proizvesti i direktnom sjetvom iz sjemena. Pri proizvodnji iz rasada može se sijati u ožujku i travnju u različitim vrstama zaštićenog prostora, da bi se rasadio u travnju i svibnju za ljetnu, odnosno jesensku potrošnju. Međutim, za zimsku proizvodnju najbolje je ako se sjetva obavi krajem svibnja, a rasađuje krajem lipnja ili početkom srpnja", napominje dipl.ing. Milan Damljanović.

Unošenje gnojiva je obavezno

Kako dodaje, sadnja ne smije kasniti, jer tada glavice ostaju sitnije i nedovoljno formirane, a uz to su slabije kvalitete. Prije sadnje zemljište treba obraditi i po mogućnosti unijeti 20-30 t/ha zrelog stajnjaka. Ukoliko se unese stajnjak, treba unijeti i mineralna gnojiva u količini oko 100 kg dušika, 80 kg fosfora (u vidu R2O5) i oko 120 kg kalija (u vidu K2O) po hektaru.

"Ako se ne unosi stajnjak, mineralna gnojiva treba uvećati za 20%-30%. Do sadnje treba unijeti polovicu dušičnih i cjelokupnu količinu fosfornih i kalijevih gnojiva. U prihrani treba unijeti drugu polovicu dušika i to u vrijeme dobro razdvojene rozete listova", dodaje Damljanović.

Proizvodnja ovisi od dobrog rasada

Uspjeh u proizvodnji kupusnjača u velikoj mjeri ovisi od kvalitetnog rasada. Zbog toga je sjetvu potrebno obaviti na lijepo pripremljenoj i pognojenoj gredici, s 2,5g - 3 g sjemena po metru kvadratnom. Nakon sjetve, sjeme se pokriva kompostnom smjesom u debljini 1-1,5 cm. Nakon sjetve treba ga obilnije zaliti.

"Pored sjetve na gredici, rasad kupusnjača se može sijati i sijačicama, na razmaku redova oko 30 cm-50 cm i tada se može obaviti međuredna kultivacija. Pri ovakvoj sjetvi se dobiva rasad bolje kvalitete. Ovakva sjetva je moguća jer prostora uvijek ima dovoljno, pa se ne mora primjenjivati gusta sjetva na gredici", ističe Milan Damljanović

Rasad se sadi na razmak redova 70 cm - 100 cm, a u redu oko 50 cm između biljaka. Prije sadnje treba unijeti herbicid Treflan u količini 2 kg/ha. Tijekom vegetacije primjenjuju se uobičajene agrotehničke mjere, kao i kod ostalih kupusnjača - redovno navodnjavanje, međuredna obrada i jedna prihrana.

Zaštita kelja od štetnika

Zaštita od štetnika ista je kao i kod ostalih kupusnjača. Značajniji problem mogu biti lisne uši koje se suzbijaju sistemičnim insekticidima. Od rasađivanja do berbe u uvjetima navodnjavanja treba proći oko četiri mjeseca.

Ekološka zaštita lisnatog povrća od nametnika

Berba kelja

Berba u vrtovima može početi u listopadu, pa trajati do siječnja, izuzetno i do proljeća. Na velikim površinama kelj se bere jednokratno u studenom, najčešće ručno odsijecanjem ili kidanjem glavica, mada postoji i uređaj za strojno ubiranje.