Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj povrća
  • 18.01.2011.

Uzgoj presadnica povrća

Tema je upoznavanje s važnim postupcima u proizvodnji presadnica, s načinima uzgoja presadnica i zahtjevima pojedinih povrtnih kultura kod uzgoja iz presadnica. Prilog je prvenstveno posvećen ranom uzgoju presadnica za berbu povrća u proljeće i ljeto. U jesensko-zimskoj proizvodnji rokovi sjetve za presadnice prilagođavaju se sortnim karakteristikama svake povrtne kulture (broj dana od sadnje do berbe, fotoperiodizam i dr.).

  • 49.704
  • 1.987
  • 1

Zašto je važna kvaliteta presadnica?

Uz kvalitetu sjemena, kvaliteta presadnica povrća jedan je od uvjeta za postizanje dobrih rezultata u proizvodnji. Očvrsnuta zdrava presadnica daje Vam zadovoljstvo svojim početnim brzim i snažnim rastom. Važna je i sortna kvaliteta presadnice, odnosno sjemena koje izabirete za uzgoj presadnica. Ona se odnosi na kvalitetu jestivih dijelova i na uzgojnu kvalitetu. Kvalitetu jestivih dijelova određuje veličina, oblik, boja i okus. Kod uzgojne kvalitete vrednuje se ekonomski opravdan prinos, otpornost na stres i otpornost na bolesti i štetnike.

Koje se povrtne vrste najčešće uzgajaju iz presadnica i gdje se uzgajaju?

Većina proizvođača ima iskustva s proljetnim uzgojem presadnica rajčice, paprike, kupusnjača i zelene salate. Neke vrste povrća, koje se inače ne mogu uzgajati kao „čupani flanci“ - mogu se uspješno uzgojiti iz presadnica primjenom suvremenih načina - kontejnerskom proizvodnjom u specijalno pripremljenim supstratima.
Rani se rasad uzgaja u zaštićenom prostoru i u tu se svrhu izrađuju klijališta. Profesionalni proizvođači presadnica povrća i cvijeća koriste posebno opremljene plastenike i staklenike.
Opis gradnje, pripreme tla i načina zagrijavanja klijališta možete pronaći u gotovo svim priručnicima o vrtlarenju i stručnim časopisima.

Što se postiže proizvodnjom presadnica?

Povrće dospijeva ranije u usporedbi s kulturom koja se uzgaja direktnom sjetvom. Usjev je ujednačen te daje veće prinose i istovremenu berbu. Skraćuje se trajanje vegetacije biljke na otvorenom, time se bolje koristi tlo i na istoj se površini može uzgajati više kultura u sezoni. Troši se manje sjemena, što je posebno važno kod skupog sjemena hibrida. Lakša je provedba zaštite od bolesti i štetnika.

Kako se sve mogu uzgajati presadnice povrća?

Jedan je od načina uzgoja da se gusto siju (1000 biljaka/m2) i zatim pikiraju na veće razmake. Gusto nikle biljke na početku imaju dosta svjetla. Kasnije se počinju zasjenjivati, bore se za svjetlo pa se naglo izdužuju, postaju nježne i neupotrebljive. Da se to izbjegne, mlade biljke rajčice, paprike, patlidžana i kupusnjača, s razvijena dva prava lista, presađuju se ili pikiraju na razmak kocke 5 do 8 cm ili u kontejnere promjera rupa 5-8 cm.
Starost pikiranih presadnica ovisi o uvjetima nicanja i o veličini vegetacijskog prostora korijena. Kod paprike se kreće unutar roka od 70-ak dana od nicanja, rajčice 50-ak, a kupusnjača (kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača, brokula) 40-ak dana.
Nepikirani rasad kultura sije se 2-3 tjedna kasnije od pikiranog. Razmaci sjetve ovise o potrebi za prostorom pojedine vrste presadnica.
Najčešće se iz nepikiranih presadnica uzgajaju još i povrtne kulture kratke vegetacije - salate, endivija, radič, kineski kupus. Presadnice tih kultura presađuju se 40-ak dana po nicanju. Njihovom sukcesivnom sjetvom u nekoliko rokova, uz dobar odabir sorte, postiže se kontinuirano dospijevanje povrća u sezoni.

Kada se provodi pikiranje?

Pikiranje je opravdano samo u ranoj proljetnoj proizvodnji povrća jer se njime omogućuje uzgoj i presađivanje većih biljaka, koje će znatno ranije dospjeti za berbu. Ono nije potrebno osigurate li biljkama dovoljno vegetacijskog prostora do presađivanja.

Što donosi uzgoj presadnica u kontejnerima?

Kod uzgoja presadnica u lončićima i u kontejnerima - biljke ne pate poslije presađivanja i nema zastoja u razvoju jer se ne oštećuje korijen.
Ovim se načinom uspješno uzgajaju krastavci, tikvice, dinje i lubenice u kontejnerima promjera rupa 5-8 cm.
Kontejnerskim se uzgojem presadnica luka, poriluka i celera skraćuje i olakšava njihova proizvodnja na polju. Naime sjeme tih kultura sporo niče pa je usjev iz direktne sjetve često neujednačen i rijedak, a i korovi se ne mogu efikasno suzbiti, što ograničava proizvodnju.

Koji su orijentacijski rokovi sjetve za proljetni uzgoj presadnica?

Krajem siječnja i početkom veljače u kontinentalnom se dijelu siju pikirane kupusnjače i nepikirana salata za vanjsku proizvodnju (uz korištenje agryla) i paprika za negrijane zaštićene prostore.
Sredinom veljače siju se nepikirane kupusnjače za najraniju vanjsku proizvodnju, a za zaštićene negrijane prostore pikirana rajčica i krastavci.
Sredinom ožujka siju se kasniji vanjski usjevi nepikirane rajčice, paprike i patlidžana.
Krajem ožujka do početka travnja siju se krastavci, tikvice, dinje i lubenice.

Kako niču povrtne kulture?

Najpovoljnija je temperatura do nicanja većine povrtnih kultura oko 25°C. Od hladnijih kultura najbrže niču kupusnjače i salata, a najsporije luk i celer. Od toplih kultura najbrže niče dinja i ostale tikvenjače. Sporije niču rajčica i patlidžan, a najsporije paprika.

Što još može podići kvalitetu presadnica?

Proizvođačima je poznat pojam kaljenja presadnica. To je niz postupaka u proizvodnji presadnica povrća i cvijeća, koji nakon sadnje utječu na bržu i bolju prilagodbu vanjskim uvjetima. Svrha je kaljenja priprema mladih biljaka na nepovoljnije uvjete na polju u odnosu na zaštićeni prostor u kojem su rasle.

Kako se kale presadnice?

Kaljenje počinje snižavanjem temperature za 10-ak stupnjeva nekoliko dana poslije nicanja. Cilj je usporavanje rasta nadzemnog dijela, a stimuliranje rasta korijena. Nakon toga temperature se kod toplih kultura kreću oko 20°C danju i 15°C noću, a kod hladnih kultura 15-18°C danju i oko 10°C noću. Razlika u dnevno-noćnim temperaturama važna je jer visoka noćna temperatura uzrokuje izduživanje biljaka.
Provjetravanjem se biljkama dovodi svjež zrak, regulira se temperatura i smanjuje se vlažnost.
Povoljan rast presadnica bolje je osigurati kombinacijom jačeg provjetravanja i umjerenim zalijevanjem nego im dopustiti da brzo rastu, a zatim ih naglo zaustavljati. Pretjerano kaljenje biljaka može usporiti njihovo primanje poslije presađivanja.
Presadnice osobito brzo rastu zadnja 2 tjedna prije sadnje. Tada se zalijevanje posve smanji. Klijališta se otkrivaju, a biljke u plastenicima iznose se van te se preko noći pokrivaju poljoprivrednom prozračnim tkaninom, npr. agrylom. Kad se presadnice uzgajaju na tradicionalan način za tzv. čupane flance, dobra je mjera presijecanje zemlje između redova biljaka. Tako se zaustavlja rast, potiče se razvoj novih žilica i stvara novi busen žila korijena.

Kako izbjeći najčešće greške u uzgoju presadnica povrća?

Sjemenu i iznikloj biljci treba osigurati povoljne uvjete za rast, a to su temperatura bez velikih oscilacija, prema fazi razvoja i zahtjevu pojedine kulture.
Radi neometanog razvoja korijena treba osigurati dovoljno prostora ili kontejnere s odgovarajućom veličinom rupa.
Zalijevanje je u hladnim danima svakih 5-7 dana, a kad zatopli, svaki dan prema potrebi.
Biljkama treba dati i dovoljno svjetla da se ne bi izdužile.
Prihrana biljaka bolja je ako je bazirana na dodavanju fosfora radi jačeg razvoja korijena. Dušik se dodaje umjereno i oprezno da bi biljka bila čvrsta i otporna na vanjske uvjete.

Kako prepoznati dobru presadnicu povrća?

Dobra presadnica ima dobro razvijen korijen, potpuno prorastao u supstrat kod kontejnerske proizvodnje i s busenom žilica korijena kod tradicionalnog uzgoja. Biljka ima razvijena 4 prava lista, kod visoke rajčice iznimno 6-7 listova. Stabljika je čvrsta, ali ne odrvenjela. Listovi su zdrave zelene boje karakteristične za povrtnu vrstu ili sortu. Tamnozelena svjetliju zelenu boju. Tada se bolje prilagođava i brže kreće na polju. Boja listova upućuje na preveliku ishranu dušikom. Bolje je ukoliko biljka ima.

Kako izbjeći najčešće greške pri kupnji presadnica povrća?

Kod kupnje presadnica povrća često se razočarate, a većinom se radi o uzgoju povrća od hibridnog sjemena. Naglašavam da je sjeme hibrida višestruko skuplje od sjemena sorata. Takve biljke zahtijevaju intenzivan uzgoj uz primjerenu gnojidbu, prihranu, zaštitu, navodnjavanje i druge posebne agrotehničke mjere da bi dale ono što ste očekivali.
Dakle, takva se presadnica ne može isplativo proizvesti po cijeni presadnice iz sortnog sjemena. Prvenstveno se to odnosi na presadnice rajčice i paprike.
Sjeme uzeto od hibrida daje normalne presadnice, katkad i bujnije, debljih listova od standardne sorte i to Vas privuče. Međutim, problem se javlja kad biljka počinje cvasti. Cvjetovi su sitni i već tada možete posumnjati u hibridnost povrća jer će ono dati i malo slabih plodova.
Na tržištu presadnica povrća najvažnije je imati povjerenje u proizvođača ili dobavljača presadnica povrća koji Vam jamči za sortnost povrća. Tada rana sorta kupusa neće dospjeti kao kasna, niska sorta rajčice neće izrasti kao visoka, paprika babura neće ispasti ljuti feferon i slično.

Autor: Sunčica Dombaj, dipl. ing. agr.


Izvori

Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede


Tagovi

Povrtlarstvo Uzgoj povrća Presadnica Pikiranje


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Pšenica k'o na Markovo, repica skoro pa ocvala, zemlja suha, Sunce upeklo...
Što li će biti od ove godine.