Vrijeme je sjetve graha

Gotovo je sredina svibnja i idealno je vrijeme za sadnju graha koju stručnjaci preporučaju čim prođu opasnosti od mrazeva. U Slavoniji je to obično polovica svibnja, a i tlo je tada dovoljno toplo kako bi sjeme graha moglo proklijati i započeti rast. Uvjeti sadnje ovise o sorti za koju se poljoprivrednik odluči, ali svima su zajednički dobra, kvalitetna i pravovremena priprema tla.

Pravovremena priprema tla ključ uspjeha

Grah treba uzgajati na mjestima gdje ima puno sunca, a priprema tla s gnojivom prije sadnje je uvijek poželjna. Diplomirani inženjer agronomije iz Vukovara, odnedavno umirovljenik ali još uvijek vrlo aktivan u poljoprivredi, Kiril Bučak savjetuje da, tko god ima slobodan komad zemlje, krene u sadnju graha jer je riječ o kulturi koja se u Slavoniji udomaćila, a i troši se za ishranu u velikim količinama. Rijetka su naime domaćinstva u Slavoniji koja barem jedanput tjedno na meniju za ručak nemaju upravo tu zdravu namirnicu.

"Čim sam završio fakultet, odmah sam s pokojnim Ivicom Plavšićem iz vukovarske poljoprivredne stanice počeo raditi i s proizvodnjom graha. Sjećam se da se radila i neka selekcija pa smo ja i Plavšić radili na probaciji. Nekako mi je taj grah u duši. Nažalost nas u Hrvatskoj hrane uvoznim grahom koji niti izdaleka nije kvalitete kao naš domaći", prisječa se Kiril Bučak te savjetuje kako je pravovremena priprema ključ uspeha u svakom poslu pa tako i poljoprivredi.

Kvaliteta zemlje najveći faktor u proizvodnji

"Imamo Bogom danu i klimu i zemlju, samo treba dobro zemlju pripremiti i planirati sadnju na vrijeme. Već bi se ove jeseni trebalo znati što će se na proljeće sijati pa na vrijeme pripremiti zemlju i gnojidbu. Neki dan me sreo jedan prijatelj i kaže kako je čuo da je grah rentabilan i da bi ga volio pokušati posijati, a još nije ni poorao i još je zemlja na ugaru od prošle godine. Tako se ne radi", zaključuje.

Zeleni grah nije zahtjevan, ali ima svoje specifičnosti, kaže taj stručnjak navodeći kako se zemljište mora kvalitetno pripremiti, a nikako neplanski. Treba napraviti i gnojidbu. "Svaki bi vlasnik bi trebao znati kakva je kvaliteta zemlje kako bi se znalo kakvu gnojidbu primjeniti. Ne treba urea u grah. Grah je biljka koja uzima dušik iz zraka. Ne kažem da grah može bez dušika. Treba i dušika ali je bolje baciti nešto sa naglašenim kalijem i fosforom - a onda ako baš bude trebalo, iako neki stručnjaci tvrde da ne treba grahu prihrana, treba baciti i prihranu. To se vidi po usjevu kada nikne", navodi.

Gnojidbeni pokusi na grahu

Kada je riječ o gnojidbi graha, dobro je spomenuti i pokus koji je u okviru "Dana Petrokemije" održan prije dvije godine u Podravskim Sesvetama u Koprivničko-križevačkoj županiji na poljoprivrednom gospodarstvu Dubravka Baule na kojem su prikazani rezultati demonstracijsko-gnojidbenog pokusa na grahu.

U prvoj varijanti primijenjeno je 500 kg/ha NPK 7-20-30, u drugoj varijanti 700 kg/ha sulfatnog gnojiva NPK 7-14-21 s 100 kg/ha kalijeve soli, odnosno kalijeva klorida kako bi se što više kalija unijelo u tlo da se zadovolje potrebe kulture za kalijem i podigne nivo opskrbljenosti kalija u tlu. Što se tiče prihrane dušikom putem tla, ona je u obje varijante bila ista. Obavljena je samo jedna prihrana s KAN-om, u količini od 150 kg/ha. Najveći prinos dobiven je u drugoj varijanti koja je uključivala gnojidbenu preporuku Petrokemije d.d. gdje je primijenjeno sulfatno gnojivo NPK 7-14-21 S, kalijeva sol, KAN te tekuće mineralno gnojivo Fertina P za povrće.

Zeleni grah na slavonskim poljima

U Slavoniji je najpoznatiji zeleni grah - za razliku od zapadne Hrvatske u kojoj se sade puzavi grah koji traži važniju klimu i zrak. Kiril Bučak također skreće pozornost na činjenicu da grah kada cvjeta, a nema dovoljno vlage, zna abortirati tj. odbaciti cvijet i tada ne dolazi do oplodnje i zametanja mahune.

"Zemlja u Slavoniji je pogodna za proizvodnju zelenog graha. Ali, najvažnija je priprema zemljišta. Neki grah siju i na sedamdeset. Grah ima neke zahtjeve i bolje je da se sije na 45 do 50. Na 50 se sije soja, a 50 razmak redova je repa pa takvu pneumatsku sijačicu onda treba iskoristiti i za sjetvu graha", mišljenja je Kiril Bučak koji zajedno sa sinom ovoga svibnja grah namjerava zasaditi na oko hektar poljoprivrednog zemljišta.