Vrijeme je za sadnju presadnica krastavca

Sadnja presadnica krastavca je uvijek izazov. Kraj aprila i maj su tradicionalni termina za sadnju na otvorenom, ali još uvijek postoji opasnost od kasnih mrazeva.

Dobro razvijena presadnica treba da je jaka i da ima od dva do četiri razvijena prava lista. Prerastao rasad se slabije ukorjenjuje i daje manji prinos. Sačekajte da se zemlja zagrije. Sadnju je najbolje obaviti kasno uveče ili po oblačnom vremenu. Najbolji termin je prije kiše. Nikada to nemojte raditi u najtoplijem dijelu dana i da presadnice budu direktno izložene djelovanju Sunca.

Zahtjevi sadnje

Za sadnju birati osunčane terene s dobrom ventilacijom. Što se biljke brže osuše poslije kiše, manje će biti podložne pojavi plamenjače i drugih oboljenja. Zemlja treba da je rahla, dobrih vodno-vazdušnih karakteristika, bogata humusom i hranjivim materijama. Ne smije biti zabarena ili s visokim nivoom podzemne vode.

Jako je važno poštovati plodored. Uzgajanje na istoj gredici ili parceli tokom godina rezultiraće smanjenjem prinosa zbog jednostranog iskorištavanja biljnih hraniva, nakupljanja štetočina i prouzrokovača biljnih oboljenja. Takođe, same biljke ispuštaju u zemlju materije koje će sprečavati razvoj novih biljaka krastavca. Zbog toga je važna rotacija usjeva, a na istom mjestu možemo ponovo da uzgajamo ovu vrstu poslije četiri godine. Dobro uspijeva poslije ranih kupusnjača, a dobri predusjevi su grašak, krompir, paradajz.

Sadnja krastavca

Prije sadnje potrebno je odlučiti hoćemo li biljke pustiti da pužu po površini zemlje ili ćemo ih uzgajati vertikalno na armaturi. Oba načina imaju svoje prednosti i mane. Prva varijanta je jeftinija, ali su listovi i plodovi u kontaktu sa zemljom. Poslije kiše ostaju duže mokri što stvara preduslove za pojavu plamenjače ili truljenja. Vertikalni uzgoj je skuplji, jer zahtjeva podizanje armature uz koju se biljke penju. No, tada je bolje prozračivanje i sušenje zelene mase poslije kiše. Olakšano je branje plodova, provođenje zaštitnih tretmana, prihranjivanje i suzbijanje korova.

Ne sadite pregusto. Ostavit prostor između biljaka kako bi omogućili provjetravanje. Sadne rupe se kopaju na udaljenosti od 20 do 30 cm, a njihova dubina je od 12 do 15 cm. Na dno svake rupe se stavlja đubrivo. Najčešće se sadnja obavlja u dva reda gdje je međuredni razmak od 50 do 60 cm, a to je najbolje učiniti u cik cak formi kako bi imale dovoljno prostora.

Neophodno zalijevanje

Prvo je potrebno je zaliti rupe, a zatim i posađene biljke. Zalijevanje treba da je obilno. Vlažnu zemlju oko biljaka je potrebno malčirati ili prekriti suvom zemljom kako bi što duže zadržali zonu oko korijena vlažnom. To će pomoći brzoj obnovi korijena. Istu ulogu ima i postavljanje folije preko zemlje prije sadnje.

Broj zalijevanja i zalivna norma se prilagođavaju vremenskim prilikama. Krastavci traže dosta vode, ali ne vole prevlažnu zemlju. U zavisnosti od vremenskih uslova zalijevamo jednom do dva puta u toku sedam do deset dana. Količina vode na 1 m² se kreće od 10 do 15 l.

Zaštita krastavaca

Poslije sadnje potrebno je nastaviti brinuti o presadnicama. Kako još uvijek postoji opasnost od pojave mraza na otvorenom, neophodno je da imamo agroplatno ili druge lagane materijale kojima ćemo prekriti biljke.

Pošto su krastavci osjetljivi na djelovanje Sunca i često stradaju zbog nastanka ožegotina, dobro je s južne strane posijati dva reda kukuruza koji će osigurati sjenu tokom vrelih ljetnih dana.

Prihrana se obavlja svake dvije sedmice dodavanjem organskih ili mineralnih đubriva.