Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Praziluk
  • 19.10.2021. 12:00
  • Južnobački okrug, Vojvodina, Mladenovo, Bačka Palanka

Za dobar rod praziluka važno redovno zagrtanje na dobro nađubrenom zemljištu

Praziluk se najčešće gaji iz rasada, otporan je na niske temeperature, a najoptimalnija temperature za rast i razvoj biljke je oko 20⁰C.

Foto: Dejana Bosančić
  • 1.241
  • 107
  • 0

Praziluk, poriluk ili prasa je vrsta luka, dvogodišnja je biljka koja može da naraste do 80 cm. U prvoj godini se koristi za jelo, a u drugoj formira cvetonosno stablo i seme. Za ishranu se koriste listovi koji su u gornjem delu zeleni i linearni, a u središnjem delu čine takozvano lažno stablo dok se u zemlji formira manje ili više izdužena lukovica.

Najčešće se gaji iz rasada, otporan je na niske temeperature, a najoptimalnija temperature za rast i razvoj biljke je oko 20⁰C. To biljka koja voli vodu, svetlost, najbolje uspeva na plodnom umereno vlažnom zemljištu, neophodno mu je stajsko i mineralno đubrivo, a zaštita od korova, insekata, bolesti, prihranjivanje, navodnjavanje i zagrtanje su osnovne mere nege. Dospeva od jula do novembra i od novembra do aprila, zavisno od načina gajenja.

Proces proizvodnje

Porodica Bosančić iz Bačke Palanke godinama unazad na površini od pet jutara bavi se proizvodnjom celera, a veoma uspešno uzgajaju srednjestasnu sortu praziluka kamuš - dugog je stabla, može da se proizvodi tokom cele godine, listovi su svetlo zelene boje.

Bosančići proizvodnju počinju krajem januara, setvom semena u zaštićenom prostoru, a prva etapa je priprema zemlje u plasteniku. Zemljište se kultivira, i u dobro usitnjenu zemlju stavlja se seme koje se pokrije slojem zemlje od jednog centimetra. Obzirom da seme sporije niče, a ukoliko su napolju niže temperature plastenik je neophodno grejati, a mlade biljke prihranjivati i zalivati.

Najbolje uspeva na plodnom umereno vlažnom zemljištu

"Praziluk rasađujemo polovinom aprila na parceli u Mostongi - najplodnijem delu atara u Mladenovu. Zemljište mora biti dobro pripremljeno i pođubreno. Najbolji rasad je kada mlada biljka dostigne visinu od oko 20 cm, kao mladi luk, a debljine je olovke", kažu Stanko i Dejana Bosančić dodajući da praziluk rasađuju mašinski u redove na razmaku od 50 do 60 cm, dok je razmak između biljaka u redu od 10 do 15 cm zavisno od kvaliteta zemljišta.

Obzirom da je njihov rasadni materijal kvalitetan nakon rasađivanja primi se gotovo 98 odsto biljaka.

Redovno zagrtanje

Nakon rasađivanja parcele obilaze gotovo svakodnevno, prate stanje mladih biljaka kako bi blagovremeno primenili sve agrotehničke mere, koje se uglavnom sastoje od zalivanja, prihranjivanja, zaštite od korova i insekata.

"Kako bi se dobilo što duže i kvalitetnije belo stablo, praziluk se mora redovno zagrtati. Prvo zagrtanje obavimo već tokom juna, a do kraja vegetacije zagrnemo ga pet do šest puta", kaže Dejana, dodajući da redovno obavljaju i međurednu kultivaciju kako bi se rešili korova, ali praktikuju i da praziluk ručno okopavaju i pleve, a kako je godina bila sušna dva puta nedeljno su navodnjavali.

Redovno obavljaju i međurednu kultivaciju

"Leto je bilo pretoplo, a zna se da praziluk slabo napreduje kada su visoke temperature, zato mu odgovara jesenje vreme. Polovinom septembra počeli smo vađenje i uverili se kako mi tako i kupci da je praziluk odličnog kvaliteta, gotovo sav rod je prva klasa", kažu naši sagovornici dodajući da ga vade ručno, čupajući ga iz zemlje.

U planu povećanje površina

Takođe, čiste ga ručno, otklanjajući suve i polomljene listove i zemlju, a zatim ga peru i pakuju u pet,10 i 20 kilograma. Svake godine sav rod prodaju pre zime uglavnom imaju kupce na kvantaškim pijacama tako da ne moraju da razmišljaju o skladištenju.

"Proizvodnja praziluka je lakša od proizvodnje celera, bar ga je lakše očistiti, oprati i spremiti za prodaju, tako da ćemo dogodine sigurno povećati površine", kaže naša sagovornica i dodaje da se ove jeseni mogu pohvaliti sa rodom od 10 tona prvoklasnog praziluka čiji je beli deo čvrst bez mrlja, listova ujednačene zelene boje pripijenih uz stabljiku.

Bosančići kažu da bi cena mogla biti viša, ali zadovoljni su postignutim te već razmišljaju o narednoj proizvodnoj godini iako sada znaju, obzirom na poskuljenje repromaterijala, da će setva i uzgoj praziluka zahtevati mnogo više novčanih ulaganja.


Tagovi

Uzgoj praziluka Setva Rasad praziluka Dejana Bosančić Zagrtanje praziluka Đubrenje zemljišta


Autorka

Rada Milišić

Više [+]

Novinarka iz Bačke Palanke, član Društva novinara Vojvodine. Godinama prati dešavanja u agraru i stvaralaštvo, život i rad seoskih žena.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da ne znam bolje, rekla bih da želi nešto da mi poruči....:P