Zaštita poriluka od štetnih organizama

Poriluk (Allium porrum var. porrum) ima razmjerno dugu vegetaciju, a tehnološka zrioba je određena duljinom i promjerom lažne stabljike koju prihvaća tržište. U kasnu jesen, tijekom zime i u rano proljeće rast poriluka dodatno je usporen zbog slabijeg intenziteta svjetla, a kako su posljednje dvije zime bile iznadprosječno blage i tople, kod tržnih se proizvođača sve više javljaju simptomi napada određenih kategorija štetnih organizama. Osim neželjenih biljaka (korova), proizvođači lukovičastog povrća u pravilu poduzimaju mjere suzbijanja uzročnika "crvljivosti", pr. lukova muha (Phorbia antiqua) i miner poriluka (Napomyza gymnostoma), te najopasnije bolesti lišća - plamenjače koja napada luk, češnjak i poriluk (Peronospora destructor).

Od početka novog tisućljeća sve više zapažamo štetnost duhanova tripsa (Thrips tabaci) na usjevima luka i poriluka, osobito tijekom najtoplijeg dijela vegetacije. Prijašnjih smo sezona vrlo velike štete od tripsa zabilježili na prijesadnicama poriluka koje proizvođači sade tijekom ljetnih mjeseci (kraj lipnja, srpanj) u područjima gdje je raširena proizvodnja luka i(ili) kupusnjača!

Naime, poznato je da duhanov trips napada veći broj kultiviranih i samoniklih biljaka, a redovito se štete javljaju na luku i kupusu.
Duhanov trips je maleni kukac (dužine oko 1 mm), mekanoga, izduženog tijela, svijetlosmeđe boje, a nosi dva para uskih resastih krila. Ličinka je beskrilna, svjetlije žuto zelenkaste boje, nešto manja od odraslih oblika. Štete uzrokuju ličinke i odrasli kukci sisanjem biljnih sokova pa lišće poriluka postaje žuto srebrnasto. Od jače zaraze listovi žute i suše se. Optimalni su uvjeti za razvoj duhanovog tripsa temperature između 25 i 27 °C i relativna vlažnost zraka 65%, kada razvoj jednog pokoljenja traje svega desetak dana. Suzbijanje tripsa na poriluku provodimo tijekom toplijih ljetnih dana, kada njegova populacija s obližnjih polja kupusa ili luka napada prijesadnice poriluka. Pritom naizmjence koristimo pripravke različitih kemijskih skupina - a) sintetske piretroide (pr. Decis 1.25 EC, Beta-Baythroid EC i sl.); b) neonikotinoide (pr. Mospilan SP i sl.) i c) naturalite (Laser KS, Vertimec EC, Kraft EC). Promjenom globalnih klimatskih uvjeta naša područja postaju sve toplija i tijekom nepredvidljivih razdoblja vrlo vlažna. Većina proizvođača usjeve poriluka natapa kišenjem tijekom izrazito suhog razdoblja bez oborina. U uvjetima sparine i topline razvijaju se posebne kategorije gljivičnih uzročnika bolesti poriluka, među kojima ovom prilikom opisujemo koncentričnu pjegavost (Alternaria porri), bijelu vršnu palež (Phytophthora porri), hrđu (Puccinia porri) i običnu pjegavost (Cladosporium allii).