Almira Mehić planira podići mladi zasad sa certificiranim sadnicama maline

Malo koje domaćinstvo na selu u našoj se zemlji ne bavi poljoprivredom, neki za svoje vlastite potrebe, a većina u ovom sektoru vidi izvor egzistencije. Almira Mehić živi u Jezerskom, mjestu koje se nalazi na tromeđi općina Cazin, Bihać i Bosanska Krupa, kojoj i teritorijalno pripada. Iako je završila elektrotehničku školu, nikada nije radila u struci. Nakon ratnih dešavanja, u borbi da preživi, okreće se poljoprivredi. Bavi se plasteničkom proizvodnjom, uzgojem krastavca kornišona, te proizvodnjom maline.

Teška godina za poljoprivrednike

"Ova godina je bila jako izazovna za poljoprivredne proizvođače, počela je sa ekstremnim hladnoćama i vjetrovima, a nastavila sa jako sušnim i toplim ljetom. Iako smo se borili kako god smo znali da sačuvamo svoje biljke, te nagle oscilacije su se odrazile na prinos i ovogodišnji rod", priča Almira o problemima s kojima se susretala.

Početkom augusta, njeno selo je pogodilo jako nevrijeme praćeno gradom, koje je uništilo ne samo urod, nego i plastenike i zasade. Kako je ovogodišnji rod jako oslabljen, posvetili su se oporavku i regeneraciji mladih izdanaka za narednu sezonu. Svjesna je, kaže, da je poljoprivreda tvornica pod otvorenim nebom, te da uvijek prijeti opasnost od vremenskih nepogoda koje znaju nanijeti ogromne štete. Dodatni ovogodišnji problem je poskupljenje goriva, sjemena, đubriva, zaštitnih sredstava i mineralnih gnojiva.

"Sva ta poskupljenja iziskuju dodatne troškove i smanjuju prihode poljoprivrednika. Uz puno rada i truda, opet se nešto doprinese kućnom budžetu. Zahvaljujući poljoprivredi, naši sinovi su uspjeli završiti fakultete, jer samo na našim malim bosanskim platama ih ne bismo mogli školovati", dodaje.

Proširila plasteničku proizvodnju

Ove godine je proširila plasteničku proizvodnju, tako da sada ima oko 300 kvadratnih metara pod plastenicima. Tokom ljeta u njima uzgaja paradajz i papriku, nakon toga ide špinat, salata i luk , a u proljeće proizvodi presadnice povrća za vanjski uzgoj. Maline je imala na dva dunuma, ali je zbog slabe cijene i starosti malinjaka zadržala samo jedan dio. S obzirom da je cijena porasla, na proljeće planira podići novi, mladi zasad sa certificiranim sadnicama maline. Kornišone uzgaja već 12 sezona, i veoma je zadovoljna prinosima koje ostvaruje, no ističe da poštuje sve agrotehničke mjere i savjete agronoma. Povrće prodaje kod kuće i poznatim mušterijama, dok kornišone i maline predaje otkupljivaču s kojim ima potpisan ugovor.

"Skoro 20 godina se ozbiljno bavim poljoprivredom, a naročito volim da uzgajam neobične biljke, zanima me kako se prilagođavaju našem podneblju i kakvi su im prinosi. Volim biljke i rad na zemlji, nije mi teško ni podraniti, ni brati kornišone i maline na 40 stepeni", kaže Almira.

Višak proizvoda prerađuje, pa pravi domaće salate, sokove, džemove i pekmeze, iako ih je do sada radila samo za svoje potrebe i kao poklone dragim osobama, ubuduće planirati raditi prerađevine voća i povrća za prodaju.

"Bilo bi nam puno lakše kada bi se domaći proizvodi više cijenili i kada bi kupci uzeli u obzir sav trud i ulaganja koja imamo dok ne dođemo do gotovog proizvoda. Tek kada se poveća potražnja i počne cijeniti domaći proizvod, tada će poljoprivreda imati perspektivu", poručuje.