Paradajz se ne proizvodi kao nekad što su to radile naše bake i nane, tehnologija proizvodnje je u mnogom promijenjena, modernizovana, čime se postiže veći prinos po jedinici površine
Paradajz, Lycopersicum esculentum, je jedna od najčešće uzgajanih kultura od povrtarskog bilja kod nas. Gaji se na otvorenom polju i u zaštićenom prostoru. Riječ je o zahtjevnoj kulturi koju nije lako proizvesti, ako želimo da imamo dobar prinos. Klimatske promjene i pojava novih štetočina dodatno otežava proizvodnju i vrsnim znalcima, a naročito početnicima.
Potrebno je mnogo truda i znanja da bi proizveli dobre i zdrave plodove zadovoljavajućeg prinosa. Paradajz se ne proizvodi kao što su to nekada radile naše bake i nane, tehnologija je u mnogom promijenjena, modernizovana, čime se postiže veći prinos po jedinici površine. Upravo je to suština i osnovni cilj ozbiljnog proizvođača koji želi imati - i kvalitet i kvantitet.
Ranije, kada plastenička proizvodnja nije bila toliko zastupljena, u toplijim krajevima Bosne i Hercegovine proizvodile su se determinantne sorte, a masovnom plasteničkom proizvodnjom stekli su se uslovi za proizvodnju indeterminantnih i hibrida paradajza.
Determinantne sorte i hibridi su one vrste paradajza čija je stabljika ograničenog rasta. Dakle, one se koriste za proizvodnju na otvorenom, a stabljika dostiže visinu oko 1,2 m i za njih su dovoljni kolčevi, odnosno štapovi visine od oko 1,5 metar.
S druge strane, plastenička proizvodnja se zasniva na upotrebi indeterminantnih sorti i hibrida čija je stabljika neograničenog rasta i oslonjena na špagu. Ona se veže za samu presadnicu pri dnu i konstrukciju plastenika tako da visina biljke zavisi i od visine plastenika, odnosno staklenika. Visina i iskoristljivost stabljike može biti i do 10 m i više.
Šta savjetuje Guinnessov rekorder u uzgoju najvišeg paradajza?
Kada se donji spratovi rodnih grana oberu, stabljika se spušta na niže, a s eksploatacijom se kreće na višim cvjetnim granama, na taj način prinos po samoj biljci je veći, a postiže se mnogo veći prinos po jedinici površine.
Na fotografijama priloženim u galeriji možete vidjeti neke greške u proizvodnji. Radi se o maloj proizvodnji za vlastite potrebe, ali i o zapuštenoj. Domaćini su nabavili odličan rasad u čašicama, ali hibrida s neograničenim rastom. Neznajući za tu razliku, upotrebili su nisko i tanko kolje koje je od težine roda i same biljke pucalo i lomilo se. Znači, trebali su uzeti više kolje ili improvizovati konstrukciju sličnu u plastenicima i oslonac praviti špagom.
Zatim, nisu vodili brigu o mikroklimi i prozračnosti same biljke, kao ni o zakidanju zaperaka tako da je ona postala žbun s dosta lisne mase, a malo ploda. U ovom slučaju se mogla voditi proizvodnja na dvije rodne grane i s nižim stablom te se nije smjelo dozvoliti da biljka samo buja i uzima hranu na uštrb roda.
Konkretno, znatno manje je bilo plodova dobrog kvaliteta, te ih dosta je na samom početku sazrijevanja istrulo, jer nije bila dobra prozračnost, upravo zbog obilja nepotrebne lisne mase.
Mreža za zasjenjivanje sačuvat će povrće i cvijeće od ožegotina
U praksi, pri proizvodnji paradajza na otvorenom, se znatno dobro pokazala upotreba mreže za sjenu koja je štitila biljku od ožegotina sunca, te visoke temperature pri kojoj se cvjetovi suše i
otpadaju, a donekle i od bolesti i štetnika.
Neznanje mnogo košta, a domaćini gube i vrijeme i novac. Iz tog razloga prije bilo kakve proizvodnje treba se dobro informirati o proizvodnji.
Povezana biljna vrsta
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
