Pokrivanje zemljišta pokrovnim materijalom je jedna od najstarijih agrotehničkih mjera. Cilj je pospješiti zagrijavanje zemljišta, onemogućiti isparavanje i stvaranje korova, a ujedno i očuvati plodove čistima i higijenski ispravnima.
Malčiranje predstavlja mjeru zastiranja zemljišta organskim ili anorganskim materijalima u cilju zaštite tla od negativnog uticaja atmosferskih pojava. Jake kiše, snažni vjetrovi, visoke temperature isušuju zemljište, stvaraju sloj pokorice i razaraju mu strukturu. Shodno tome, potrebno je zaštiti gornji sloj zemljišta iz kojeg biljka ujedno i najviše crpi hranjivih elemenata. U novijoj poljoprivrednoj prpoizvodnji organske metode malčiranja zemljišta zamjenila je PE folija.
Dugogodišnje bavljenje poljoprivredom ukazalo je proizvođačima da su "gola" i nezaštićena zemljišta podložnija uticaju negativnih atmosferskih pojava u odnosu na ona zaštićena i ona koja su pod određenim pokrovom. Zemljište ispod malča ostaje toplije, zaštićeno je od vanjskih uticaja kao što su jake sunčeve zrake, jak vjetar, obilne padavine.
Zemljište ispod pokrivača duže akumulira vlažnost, ali i zadržava mrvičastu strukturu te štiti zemljište od pregrijavanja. Ipod pokrivača temperatura zemljišta ostaje ujednačenija što bolje odgovara biljkama za rast i razvoj. Zemljište ispod malč materijala je pogodnije za rad korisnih mikroorganizama i stvaranje organske mase. Naposljetku, upotrebom malč pokrivača zemljišta ne dolazi do prljanja plodova, njihovog vlaženja što može biti vrlo korisno u prevenciji različitih oboljenja.
Preteča upotrebi PE folija je upotreba prirodnih materijala za prostiranje zemljišta. Poljopriverdna praksa ukazuje na upotrebu svih organskih materijala kojima je moguće parcijalni ili trajno zaštiti zemljište od negativnog atmosferskog uticaja. Praktično se mogu koristiti otkosi već pokošenih tavnatih smjesa, sjeno, slama, lišće, kora za drveće i žetveni ostaci.
Listovi paradajza su odlična prostirka za malčiranje zemljišta jer zbog sadržaja likopena onemogućuju uticaj nametnika kupusnjača. Također, biljka koprive (cijela ili samo listovi) su vrlo koristan pokrovni materijal jer mlada biljka će omogućiti zaštitu od insekata, posebno od lisnih ušiju, dok će kasnije poslužiti kao zelenišno đubrivo i poboljšati fizičku i hemijsku strukturu zemljišta.
Listovi gaveza sadrže dosta kalija i odličan su materijal za malčiranje zemljišta na kojem se uzgaja plodovito povrće. Svježi travnati otkosi će kao pokrovni materijal biti idelano zelenišno đubrivo za buduće kulture.
Pored toga, usitnjeni cvjetovi i nadzemni dijelovi nevena i kadifa idealan su pokrovni materijal ali ujedno i vrlo koristan obrambeni mehanizam protiv insekata.
Često postavljano pitanje je u kolikom sloju se zemljište zastire pokrovnim materijalom. U većini slučajeva to ovisi o tipologiji zemljišta, njegovoj propusnosti odnosno sposobnosti zadržavanja vlage, količini padavina ali i vegetacionoj fazi biljke. Tanji slojevi pokrovnog materijala preporučljivi su nakon sjetve biljaka i u ranijoj vegetecionoj fazi rasta, dok se deblji slojevi preporučuju u zasadima odraslih biljaka.
Preporučljivo je ne zastirati zemljište velikom količinom pokrovnog materijala jer se u tim uslovima zemljište zagušuje i onemogućuje mu se isparavanje suvišnih količina vode. Pokrovni materijal potrebno je udaljiti od biljaka na nekoliko centimetara kako ne bi došlo do zagušivanja zone vrata korijena biljke. Također pokrovni materijal je potrebno usitniti do 10-15 cm kako bi bolje ispoljio svoje pozitivne karakteristike.
Upotreba PE folija u zastiranju zemljišta datira još iz ranih 50. godina prošloga stoljeća kada je prvi put i upotrijebljena u SAD. Proizvode se od polietilenske smole koja se uslijed visoke temperature izdužuje i postaje dovoljno elastična. Njihova upotreba primarno je bazirana na poboljšanju i održavanju fizičko-hemijskih karakteristika zemljišta, a nakon toga i na očuvanju zemljišta od negativnih uticaja atmosferskih pojava, ptica, insekata i ostalih degradirajućih faktora ali i očuvanja čistoće plodova pogotovo kod lisnatih kultura nižeg porasta.
U upotrebi su najčešće crni malč pokrivači koji posjeduju najveći potencijal zagrijavanja zemljišta. Pored toga, istraživanja ukazuju da boja malč folije u određenoj mjeri definiše i neke karakteristike u proizvodnji biljaka na njima. Shodno tome, bijela folija je najprozračnija od svih ostalih, dok prozirna folija omogućava prodor sunčevih zraka na tlo i nepovoljno djeluje na razvoj određenih oboljenja u zemljištu.
Obojene malč folije kao što su žuta i crvena povoljno djeluju na količinu antocijanina u plodovitom povrću, dok smeđa folija smanjuje rast korova.
Vrlo bitno je prilikom postavke folija bude u direktnom kontaktu sa zemljištem, odnosno da između folije i zemljišta se nalazi što manji jaz kako ne bi dolazilo do nakupljanja suvišne vlage. Također, prilikom postavke folije rukovati pažljivo da ne bi došlo do pucanja ili gnječena iste.
Smanjenje suvišnog otpada PE materijala u posljednje vrijeme pokušava se prevazići upotrebom fotorazgradivih malč materijala. Međutim, zbog vrlo upitne mogućnosti razgradnje na ugljikdiosksid i vodu u konačnici upotreba ovih folija je još uvijek u povoju.
Tagovi
Autor
