Najveća raštika u Hrvatskoj raste u vrtu Ante Roše Radalja?

Raštika, rašćika, lisnati kelj, sve su to nazivi za zeljasto mediteransko povrće od nedavno i vrlo skupa delicija u restoranima diljem svijeta. Do jučer hrana seljaka, danas gospodska poslastica. Međutim, ona u Dalmaciji ipak nosi primat najbolje jer, kako bi kazao narod tog podneblja, od tamo su joj korijeni, a sada razasuti diljem svijeta. Da je tome tako najbolje primjer je četiri metra visoke stabljike rašćike u vrtu Ante Roše Radalja na splitskim Dragovodama.

Četiri metra visoka stabljika 

"Prije dvije godine posadio sam nekoliko sadnica rašćike i od tada, vidite i sami - pod njihovom krošnjom možete potražiti hlada. Morao sam ih ojačati i metalnom konstrukcijom jer me bilo strah da ih bura ne sruši. Sve su preživjele i vjetar i niske temperature pa zar ne bi bila šteta da propadnu? Od jednog stabla imate ručak za cijelu obitelj. Zadnji led dobro ju je opatrnio i krajnji je čas da je se još malo naguštamo.

Jer bolje se omastiti rašćikom i suhim mesom nego vrijeme provoditi po ambulantama i bolnicama", veselo će Ante o "povijesnom" dosegu njegova kupusa i receptima za dugovječnost, pa nastavlja; svako jutro, posebno ljeti, potrebno je biljke zaliti, a uz to i popričati s njom. "Ona ti je k'o svako živo biće: kapljica vode, malo hrane i lipa besjeda, To su ti potrebni atributi da imate ovako nešto monumentalno u svom vrtu", dodaje Ante Roša Radalj.

Uzgoj raštike, kupusnjače bogate vitaminima i mineralima

Pogled na rašćiku početak je i završetak svakog njegovog dana. Obići ovu grmoliku biljku i vidjeti je li na "nogama", njegov je primarni cilj. I kada je odsutan zove djecu da vide što je sa biljkama. Ako je potrebno da ih zaliju jer mu je to kao kućni ljubimac. Vjeruje on da će njegova rašćika za koju godinu biti i koji metar viša. Volje i nade mu ne fali, pa je za vjerovat da će mu se ta želja i obistiniti.

Sjetva početkom ožujka, sadnja u travnju 

Inače, hranidbena vrijednost raštike veća je od hranidbene vrijednosti kelja i kupusa, a može konkurirati i hranidbenoj vrijednosti kelja pupčara. Raštika je bogata vlaknima, malo tvrđih listova i specifičnog okusa. Zahtijeva malo dulje kuhanje, što ovisi o starosti listova. Tamnozeleni listovi skrivaju bogatstvo beta karotena, vitamina C te kalija, čime se može usporediti i sa zdravstvenom vrijednosti kupusa i kelja. Tamniji listovi sadrže veće količine beta karotena. U raštici su zastupljeni antioksidansi, koji sudjeluju u prevenciji različitih vrsta tumora i srčanih bolesti.

Raštika se najčešće uzgaja iz presadnica, koje se siju na gredicama uz kuću. Sjetva je kraljem veljače ili početkom ožujka, a sadi se u travnju. Također se siju u srpnju, a sade krajem kolovoza nakon prvih kiša. Razmak sadnje je 50 x 50 cm. Direktnom sjetvom treba provesti prorjeđivanje usjeva. Nakon prorjeđivanja, manje biljčice se mogu iskoristiti kao salata ili dodatak salatama.