Mjesečni troškovi kućnog budžeta u najvećem dijelu odlaze na hranu, te uzgojem povrća iz ostataka, smanjujete troškove za kupovinu povrća, a uzgoj na ovaj način se može ponavljati više puta iz iste biljke.
U toku povrtlarske sezone, najprijatnije me iznenade samonikle biljke i uvijek im se posebno radujem. Luka uvijek ima najviše, ostane po koja manja glavica koju ljeti ne izvadim, pa uskoro, nakon prvih jesenjih kiša, eto mladog luka po bašti. Isto je i sa krompirom koji je ostao u zemlji, na proljeće počinje da niče nova biljka. Prošle vrtlarske sezone, odnosno proljeća ove kalendarske godine u bašti mi je jedno veliko iznenađenje bila rukola.
U prethodnu jesen sam dio rukole s jedne gredice počupala i prekrila sijenom. Korijen biljke se ušuškao u sijenu i pustio zelene listove, kontak sa zemljom mu očigledno nije nedostajao, a rukola je bila ukusna i aromatična. Ovakva iznenađenja se javljaju ukoliko ne orete zemlju, nego je u jesen pomalčirate, a to se najčešće radi sijenom i slamom, a više o ovom načinu tretiranja zemljišta možete naći u tekstu Malčiranje - održivi način tretiranja zemljišta.Ove pojave su sasvim očekivane, jer svaki živi organizam se bori za opstanak i produžetak vrste.
Na sličan način možete uzgojiti neke od povrtnica i u svom domu, i to od njihovih ostataka nakon pripreme jela. Ove ostatke bi svakako odbacili i time stvorili otpad, što znači da na ovaj način smanjujete negativan uticaj na životnu sredinu. Pozitivan uticaj na okolinu ostvaruje se i time što sami proizvodite svoju hranu i to u svom domu. Mjesečni troškovi kućnog budžeta u najvećem dijelu odlaze na hranu, te uzgojem povrća iz ostataka, smanjujete troškove za kupovinu povrća, a uzgoj na ovaj način se može ponavljati više puta iz iste biljke.
Pored ovih ekonomskih i ekoloških efekata, ovo je i vrlo zabavno i edukativno, naročito za djecu, te ih možete uključiti u ovu aktivnost čime mnogo mogu naučiti o rastu i razvoju biljaka, te uzgoju hrane, pogotovo djeca koja žive u gradovima i ne susreću se dovoljno sa poljoprivrednim aktivnostima.
Ovaj princip uzgoja hrane podrazumijeva uzgoj u vodi, ali za zelene dijelove biljaka koji se konzumiraju, salata, mladi luk, prasa, kupus. Međutim, biljke nakon što dostignu dovoljan potrebni rast, otprilike u periodu do 10 dana, možete prebaciti i u posude sa zemljom. Pitanje koje se postavlja kod ovog načina uzgoja hrane jeste obezbjeđivanje hrane za biljke i time i hranjiva vrijednost biljke, te eventualni izostanak ukusa uslijed ovih razloga. Ja sam uzgojila prasu u vodi i nisam osjetila mnogo razlike u ukusu. S obzirom da se uzgoj u vodi odnosi samo na zelene dijelove biljaka, biljke mogu nesmetano rasti na ovaj način, jer je za rast biljaka dovoljna voda, sunčeva svjetlost i CO2 koji biljke apsorbuju iz vazduha, gdje se u zelenim dijelovima biljaka, u procesu fotosinteze proizvode šećeri koji biljkama obezbjeđuju energiju, odnosno hranu za rast i razvoj.
Evo nekoliko savjeta za uzgoj povrća iz ostataka, a koje najčešće koristimo u našoj prehrani:
Luk je vrlo jednostavno uzgojiti iz ostataka. Središnji dio, odnosno njegov korijen izvadite i stavite u zemlju na sunčano mjesto uz povremeno zalijevanje. Mladi luk i prasu uzgajaate tako što bijeli dio biljke, oko 2 cm osječete i stavite u vodu. Već sutradan ćete vidjeti kako iz središnjeg dijela izlazi zeleni dio biljke, a primjećuju se i sitni korjenovi na dnu. Vodu mijenjajte na svakih 2-3 dana i nakon 7 dana biljka je narasla već nekoliko centimetara i možete je prebaciti u zemlju na osvjetljeno mjesto ukoliko želite ili nastaviti uzgoj u vodi.
Salate i kupus se mogu uzgojiti tako što ćete donji, korjenasti dio odsjeći u visini od 2-3 cm i smjestiti u posudu s vodom na neko osvjetljeno mjesto. Ubrzo će se u sredini početi javljati novi zeleni dio biljke, odnosno začeci novih listova, a kad listovi malo narastu, možete biljku presaditi u zemlju. Na isti način možete raditi s celerom, peršinom i mrkvom, s tim da će oni razviti samo listove, ne i korijenasti dio biljke.
Krompir se može ponovo uzgojiti iz ljuske. Nakon što ogulite krompir, uzmite dio ljuske na kojem će se pojaviti klica, a obično ih ima nekoliko pa izaberite dio sa najviše takvih mjesta. Veličina ljuske neka bude oko 5 cm. Ostavite je preko noći da se malo osuši, a onda je posadite dublje u zemlju, do 10 cm. Za razvoj novih plodova treba da prođe bar 2 mjeseca.
Kada sam počela sa izradom komposta na balkonu, nakon jednog kraćeg putovanja, iznenadila sam se kad sam otvorila kompostište i vidjela nekoliko zelenih stabljika krompira. Krompir je počeo rasti iz ljuski koje sam stavila u kompost i novi život se nastavio.
Možete eksperimentisati i sa ostalim povrćem koje je slično gore navedenom, mogućnosti su otvorene.
Foto: Pixabay/Jai79
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica
