Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Grinje
  • 24.07.2019. 11:00

Oprez, grinje su prisutne na krastavcima, ali i drugim poljoprivrednim kulturama!

U Bosni i Hercegovini su zabilježeni jako invazivni napadi svake proizvodne godine, a najčešće su ugroženi zasadi jagodičastog voća, stablastog voća, povrća, a naročito krastavca i ostalih tikvenjača u staklenicima i plastenicima gdje se formira nizak nivo vlage u zraku i visoke temperature što pogoduje pojavi razmnožavanju ove agresivne i izrazito invazivne štetočine poljoprivrednih kultura.

Foto: Depositphotos/nightlyviolet WikimediaCommons/Gilles San Martin
  • 2.532
  • 136
  • 0

Skupina grinja je jedna od najopasnijih skupina štetočina na voćkama i povrću, a često ih susrećemo na cvijeću i ukrasnom bilju. Nekad ih možemo uočiti čak i na kukuruzu, ali i na lucerki. U Bosni i Hercegovini su zabilježeni jako invazivni napadi svake proizvodne godine, a najčešće su ugroženi zasadi jagodičastog voća, stablastog voća, povrća, naročito krastavca i ostalih tikvenjača u staklenicima i plastenicima gdje se formira nizak nivo vlage u zraku i visoke temperature što pogoduje pojavi razmnožavanju ove agresivne i izrazito invazivne štetočine poljoprivrednih kultura.

Jako su malih dimenzija (0,3-1,0 mm ). Neprimjetni na listu, štete se pojave čim nastupe velike vrućine i suho vrijeme koje im pogoduje za razvoj. Imaju puno generacija i u svega mjesec dana mogu se toliko namnožiti da dovedu do sušenja i opadanja listova. Upravo zbog takvog brzog propadanja zasada, ponekad proizvođači smatraju kako im je usjeve "spalila plamenjača", a zapravo su na svojim kulturama imali prisutan jak napad grinja.

U okviru ove skupine, usjeve na području Bosne i Hercegovine najčešće napadaju crveni voćni pauk (Panonychus ulmi) te koprivina grinja (Tetranychus urticae).

Crveni voćni pauk

Kako i samo ime štetočine govori, napada voćne vrste i to brojne (jabuka, kruška, breskva,  jagoda i dr.). Invaziji ove štetočine pogoduje toplo i suho vrijeme. U klimatskim uslovima Bosne i Hercegovine, ovaj štetnik ima 6-8 generacija na godinu. Na biljci, najčešće se nalazi na naličju lišća. Na napadnutom lišću prvo se pojavljuju bijele ili žućkaste tačkice koje se spajaju. Na kraju oštećeno lišće mijenja boju u smeđu ili bakrenu i suši se. Crveni voćni pauk ima larve koje su karakteristične narandžaste do crvene boje, duge 0,2-0,5 mm.

Koprivina grinja (pauk)

Koprivina grinja najznačajnije štete čini na krastavcu kornišonu, salatnom krastavcu, patlidžanu, paradajzu, dinjama, lubenicama, grahu itd. Često se susreće na cvijeću i ukrasnom bilju, ali i na kukuruzu, pa čak i na lucerki. Ova grinja je mala, duga svega 1 mm (ne vidi se dobro bez lupe). Boja tijela varira od žućkaste do crvenkaste sa dvije tamne mrlje na leđima.

Prve štete vide se na gornjoj strani najstarijeg lišća u obliku tačkica bjelkasto-srebrnkaste boje. Kako se napad pojačava, tačkice se spajaju, a list postaje mramoran i na kraju se osuši. Ponekad čak sa lišća pauk prelazi na plodove koje također oštećuje. Razvoju pogoduje visoka temperatura >32 °C i niska vlažnost vazduha (ljeto bez kiše). U takvim uslovima razvoj jedne generacije traje 8-12 dana pa često iznenadi proizvođače povrća.

Kako detektirati kritični prag štetnosti

Štetočina se suzbija samo ako pređe kritični prag štetnosti (2-3 pauka na 30 do 40% listova). Prost način detekcije grinja na parceli agronomi ili proizvođači mogu izvršiti na način da koriste bijelu podlogu poput lista papira ili čak bijelih kontejnera za navodnjavanje na parceli. List biljke na kojoj sumnjamo da je napadnuta od grinje otkinemo i naličje lista okrenemo prema toj bijeloj podlozi. S gornje strane lista jačim udarom prsta, tj. "čvokanjem" udaramo lice lista tako da jedinke grinje spadnu na tu bijelu podlogu. Sačekamo par trenutaka da budemo sigurni da su se grinje oporavile od šoka udara prstiju od lice lista, i ako su prisutne, pirmijetit ćemo male sitne insekte. Na prvi pogled, iz daleka, su poput crnih tačkica koje se kreću ali ako jasnije pogledamo, koprivina grinja je narandžaste boje s izraženom crnom ili smeđom tačkicom na trbuhu dok je crveni voćni pauk, naravno, crvene boje.

Osnovno pravilo fitofarmacije i primjenjene entomologije je, ako se na 30-40% testiranih listova na parceli pronađu više od 3 jedinke po listu, obavezno treba reagovati tretmanom akaricidima ili ekološkim pripravcima za suzbijanje ovih štetočina.  

Mjere zaštite

Grinje se više zadržavaju na donjoj strani lista što otežava suzbijanje. Štetočinu je potrebno redovno pratiti na starijim listovima uz pomoć lupe. U zaštitu se kreće kad se primijete prve tačkice na gornjoj strani lista i pauci na naličju. Za suzbijanje koprivine grinje najbolji izbor su akaricidi na bazi aktivne materija "abamektin2. Abamektin je veoma učikovit na pauka, ali ima i odlično djelovanje na minere, tripsa i neke moljce. Treba ga primijeniti u ranim večernjim satima nakon zalaska sunca ili tokom oblačnog dana zbog fotolabilnosti.

Karenca u većini povrtlarskih kultura je svega 3 -7 dana. Sve ove osobine abamektinu daju veliku prednost u odnosu na druge preparate koji se koriste za pauka. Neki od poznatijih akaricida sa suzbijanje grinja su: Masai (BASF), Vertimec (Syngenta), Envidor (Bayer), Abastate (Agromarket), Akaristop (Agromarket), Romectin, Armada. Preporučuje se uz akaricide i upotreba okvašivača (ljepka) kako bi akaricid imao efikasnije djelovanje. Grinje su jako sitni organizmi i rasprostranjeni su po cijelom naličju lista u slučaju jačih napada i zbog toga je upravo preporučljivo da se obavezno koristi ljepak. Najčešće se preporučuje da se tretman akaricidma ponovi za 4 dana.

Ekološke mjere suzbijanja

Što se tiče ekoloških mjera za suzbijanje grinja, navodi se da su se dobri rezultati postigli pripravcima od određenih komponenti, a neke od njih su: sapun, alkohol, duhan, bijeli luk, krompir, kamilica, maslačak itd.

Mali crveni pauk - velike štete na bilju

Nemamo baš neki velik izbor što se tiče prevencije protiv ovog štetnika, ali svakako treba izbjegavati gust sklop uzgoja, paziti za rezidbu – pinciranja kod povrća, a naročito na ljetnu rezidbu kod voća, uklanjanje starih izdanaka koji su plodonosili kod jagodičastog voća i slično. Kako je kod nas jako popularno malinarstvo, potrebno je da istaknemo da ćedvogodišnji kultivari maline uskoro završiti sa berbom pa je potrebno odmah nakon berbe, a najkasnije početkom mjeseca augusta, odstraniti izdanke koji su plodnosili, iznijeti ih van parcele i spaliti a mlade izdanke koje uzgajamo za plodonošenje iduće godine, obavezno dobro tretirati akaricidima uz dobru dozu okvašivača.

Prevencija u smislu hemijskih mjera zaštite je najsigurnija, a to podrazumijeva korištenje akaricida i prije pojave grinja. Prvi tretman je najbolje obaviti sredinom mjeseca juna u našim uvjetima uzgoja jer je praksa pokazala da se grinje u Bosni i Hercegovini već javljaju sredinom ovog mjeseca.


Tagovi

Grinje Poljoprivredne kulture Štetočina Crveni voćni pauk Korpivina grinja Suzbijanje


Autor

Bekir Dolić

Više [+]

Diplomirani inžinjer opće poljoprivrede, radi na terenu BiH, zaljubljenik u voćarstvo i hortikulturu. Zanima se za autohtonu genetiku svih biljnih vrsta.