Ako mogu Rumunjska i Mađarska, može i Hrvatska

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Marijana Petir prisustvovala je otvorenju 2. nacionalne poljoprivredne konferencije "Slavonika".

Dvoranu Poljoprivrednog fakultetu u Osijeku tom je prilikom ispunilo preko 360 poljoprivrednika, studenata poljoprivrede, znanstvenika i stručnjaka koji žele razmijeniti iskustva i ideje te u poljoprivredu unijeti optimizam i vratiti je na poziciju jedne od najjačih proizvodnih grana.

Nekad najbogatija, danas regija masovnog iseljavanja

"Simbolično je što se ova konferencija održava upravo u Slavoniji koja je nekada slovila kao najbogatija regija Hrvatske upravo zahvaljujući svojim plodnim ravnicama, a koja je posljednjih nekoliko godina postala regija masovnog iseljavanja ljudi, osobito mladih, koji ovdje više ne vide svoju budućnost."

Marijana Petir obratila se prisutnima kazavši kako kada je riječ o poljoprivredi ove godine članstva Hrvatske u EU nisu bile dobro iskorištene, te da se nada kako će se to sada promijeniti. Jer kako je istaknula "2,4 milijarde eura namijenjenih Hrvatskoj za ruralni razvoj do 2020. godine nisu utrošene i ja se zalažem da dođu prave ruke - u ruke onih koji proizvode hranu, čuvaju hrvatski prostor i žive na selu a to su hrvatska poljoprivredna gospodarstva".

Barem 50% hrvatskih proizvoda na policama

"Zalažem se da barem 50% hrvatskih proizvoda bude na policama trgovačkih lanaca, jer ako to mogu osigurati Rumunjska, Mađarska i Belgija, nema nikakve zapreke da tako ne bude i u Hrvatskoj. Proizvodi naših OPG-a moraju pronaći put do naših potrošača i do naših hotela i restorana. Samo tako možemo graditi jaku Slavoniju, a jaka Slavonija znači i jaku Hrvatsku", rekla je Petir.

Pozvala je sve okupljene da zajednički krenu raditi na dobrobit hrvatske poljoprivrede dodavši da svatko od nas može trudom i radom učiniti određeni pomak. Pritom nije skrivala ponos što su upravo njenim zalaganjem hrvatski proizvođači jabuka i mandarina dobili obeštećenje iz EU zbog ruskog embarga, a hrvatske škole subvencije za zdrave obroke za učenike.

Posebno je istaknula važnu ulogu hrvatskih ruralnih žena i založila se da Hrvatska postane prva država članica koja će uvesti potprogram za žene u okviru Programa ruralnog razvoja.

Trebamo konkretne mjere od EU

Podsjetimo, Petir je pozvala na sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta u Bruxellesu Europsku komisiju na uvođenje konkretnih mjera za pomoć proizvođačima mlijeka te uvođenje reda na tržištu mlijeka kako bi se spriječila nepoštena trgovačka praksa u tom sektoru, posebno ukazujući na problem otkupljivanja tržišnih viškova u starim državama članicama i plasiranja tih viškova u novim državama članicama po nižim cijenama od cijene proizvodnje mlijeka.

Po stupanju na snagu paketa zakona "mliječnog paketa" 3. listopada 2012. (do 30. lipnja 2020.) došlo je do snažnih fluktuacija cijena na tržištu, a stanje je dodatno pogoršano ukidanjem kvota i uvođenjem ruskog embarga na poljoprivredne proizvode iz EU. Europska komisija u posljednje dvije godine pokušava te neravnoteže ublažiti interventnim mjerama koje po mišljenju zastupnice Petir ne daju željene rezultate.

Uvoz mlijeka u RH porastao za 4x

Petir je podsjetila kako je uvoz mlijeka od ulaska Hrvatske u EU porastao četverostruko, dok se broj grla stoke u zadnjih 10 godina smanjio gotovo za polovicu rezultirajući situacijom u kojoj Hrvatska proizvodi tek polovicu vlastitih potreba te stoga glavnina mjera koje su predviđene "mliječnim paketom" nisu primjenjive na Hrvatsku.

Skrivene subvencije u nekim državama članicama?

Petir je ukazala na različiti tretman proizvođača mlijeka u različitim državama članicama. Navela je primjer da u Hrvatskoj otkupljivači mlijeka mogu raskinuti ugovor s proizvođačima kada god žele, za razliku od Francuske gdje to ne smiju napraviti. U Francuskoj otkupljivači otkupljuju i tržišne viškove mlijeka koje zatim prelijevaju u nove države članice po izuzetno niskim cijenama, što Petir smatra jednim od oblika nepoštene trgovačke prakse kojem treba stati na kraj.

Petir je iskazala sumnju u to da neke države članice isplaćuju skrivene subvencije svojim proizvođačima ili izvoznicima mlijeka s obzirom na vrlo nisku cijenu mlijeka koje iz uvoza dolazi u Hrvatsku te je pozvala Komisiju da to istraži.

"Ako znamo da nam je za proizvodnju litre mlijeka potrebno 50 eurocenti tada nije moguće da litra mlijeka koja je stigla u Hrvatsku iz uvoza u maloprodaji košta svega 40 eurocenti", napomenula je Petir te zatražila od Europske komisije da uvede red na tržište napomenuvši kako je krajnje vrijeme da se konačno počne primjenjivati Direktiva o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama kojom je propisan rok plaćanja roba i usluga od 30 dana jer se i ona također ne poštuje.