Aleksandra Kravić: Iskoristila sam potencijal proizvodnje sušenog paradajza

Na oko 300 metara kvadratnih pod plastenicima, Aleksandra Kravić, iz nevesinjskog sela Trtine, uzgaja paradajz. Ove godine zasadila je oko 1.100 sadnica, koje su dale oko vagon ploda. Većinu proda, a od onoga što preostane pravi sušeni paradajz i spada u rijetke proizvođače kod kojih možete kupiti ovaj proizvod.

"Na tu ideju u stvari je došao moj suprug. Bili smo negdje na nekom proputovanju u Hrvatskoj i on je to probao. U međuvremenu, pokrenula sam plasteničku proizvodnju u Nevesinju. Riječ je uglavnom o konzumnim sortama. Paradajz prodajem tokom sezone. Onaj koji je ostao suprug je počeo da suši jer imamo u sklopu kuće pravu sušaru za sušenje voća i povrća", započinje svoju priču Aleksandra.

Prve količine sušenog paradajza bile se namijenjene za porodicu.

Kako kaže, prošle godine osušila je malo veću količinu i sve je uspjela prodati u par restorana u Mostaru. Ove godine se desila korona, ali je opet napravila isto jer je imala dosta paradajza koji joj je ostao. A kako će ići prodaja, to će se tek vidjeti. 

Dino sorta posebno pogodna za sušenje

Iako je za sušenje koristila konzumne sorte, objašnjava da postoje i one koje su za to posebno pogodne.

"U ovim, običnim sortama kao što su rally i matias ima dosta vode i teže ga je sušiti. S druge strane, one namjenske poput dine, brzo se suše i unutra ostane to meso. Riječ je o sorti kod koje su plodovi duguljasti i crveni i idealna je za sušenje", objašnjava nam.

Kada je riječ o konzumnim sortama, sušenje traje desetak sati. Početna temperatura je od 60 do 65 stepeni i na noj se paradajz suši šest sati a ostatak vremena na temperaturi do 45 stepeni jer je riječ o isušivanju.

"Dosta treba sirovog ploda da bi se dobio kilogram sušenog. Mislim da je omjer otprilike 5:1. Mada i to dosta zavisi od sorte. Treba znati i kada da se bere paradajz. Ne valja ni puno zreo a ne valja ni zelen. Ja sam ga odvajala po par dana za sušenje jer se ne može u sušaru ubaciti bilo kakav".

Veća cijena zbog visoke hranjive vrijednosti

Jedan dio tako osušenog paradajza pakuje u plastične kutije a u drugi stavlja u tegle sa maslinovim uljem i dodaje razne začine - lovorov list, bosiljak, ruzmarin i brojne druge.

"Prošle godine sam sarađivala sa par restorana, nisam imala neke velike količine. Uglavnom lijepo bi to išlo ali evo desila se ova situacija sa pandemijom. Sad je to sve stalo. Doduše i ove godine sam sušila. Jedan dio sam upakovala, a drugi marinirala u tegle. Ovaj prvi ću vjerovatno plasirati u prodavnice zdrave hrane".

Ističe i da se ovako u sušenom obliku uglavnom koristi u restoranima uz mezu, pečenja, razne vrste sireva, dakle, kao prilog jelima. Međutim, dodaje se takođe i prilikom kuvanja.

"Zadržava u sebi sve vitamine, minerale i hranljive materije koje se sušenjem ne gube već ostaju. Zato mu je cijena na tržištu prilično velika. Kilogram sušenog paradajza kreće se od 15 do 20 KM", navodi ova poduzetnica.

Smatra da njena priča ima potencijala da uspije, zato namjerava da joj se i u budućnosti posveti.

"Ove godine planiram namjenski da posadim sortu dino, već sam sadila ali možda deset sadnica, čisto da vidim kako će reagovati u Nevesinju. Fenomenalno se pokazala tako da ću na proljeće nabaviti te sadnice i ići sa jednim plastenikom ili bar u jednoj njegovoj polovini, samo sa tom sortom", otkriva dalje planove.

Aleksandra je među prvima krenula sa plasteničkim uzgojem u ovoj hercegovačkoj opšini. Nakon što je ove sezone ubrala paradajz, zasadila je mladi luk, a ranije se bavila i proizvodnjom rasada matičnjaka. Vodi i Udruženje žena "Hercegovka", koje kroz različite projekte promoviše i doprinosi ekonomskom osnaživanju žena.