Borzan: Zašto Vlada ne lobira u Bruxellesu za hrvatsku oznaku hrane "Živjeti zdravo"?

Europska unija uskoro uvodi obvezne oznake prehrambene vrijednosti hrane na pakiranjima i države članice žestoko lobiraju da njihove nacionalne oznake budu izabrane. No, ne i Hrvatska. 

Eurozastupnica Biljana Borzan upozorila je kako Hrvatska u Bruxellesu ignorira postojanje oznake "Živjeti zdravo" koju je, uz sufinanciranje iz EU fondova, razvio Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

"U EU se na dobrovoljnoj bazi koristi osam oznaka. Naša zemlja bi trebala biti ponosna i iskoristiti činjenicu da je jedna od tih "Živjeti zdravo". I naravno, lobirati da bude izabrana kao zajednička", kazala je. No, upozorava da je 11. ožujka održan sastanak predstavnika država članica na tu temu, i prema zapisniku, naši predstavnici nisu niti spomenuli da uopće postoji hrvatska oznaka, a kamoli lobirali.

"Sastanak je organizirala Italija, koja je upregnula značajne diplomatske resurse za njihovu tzv. "baterija" oznaku, a Hrvatska je svojom šutnjom neizravno podržava", napomenula je eurozastupnica koja se već dugo zalaže za uvođenju jedinstvene EU oznake.

Pronalazak zdravijih proizvoda u trgovinama

Naime, Europska komisija će krajem 2022. predložiti jedinstveni sustav označavanja za cijelo europsko tržište, u svrhu boljeg informiranja građana i borbe protiv sve većeg problema pretilosti te povezanih bolesti. Dio je to strategije Od polja do stola. Između ostalih, u razmatranju je tzv. "semafor" sustav Nutri-Score koji se koristi u zapadnoj Europi, talijanska "baterija" Nutrinform te hrvatski "Živjeti zdravo".

"Radi nezdrave prehrane, uglavnom od srčanih bolesti i raka, u EU je 2017. umrlo više od 950.000 osoba, a Hrvatska stoji lošije od prosjeka", upozorila je Borzan dodavši da će nove oznake pomoći kupcima da na policama trgovina lakše nađu hranjivije proizvode. Primjerice da među 10 kukuruznih pahuljica izaberu one zdravije.

"No oznake moraju biti uočljive, lako razumljive i temeljene na znanstvenim spoznajama. Upravo te odlike ima "Živjeti zdravo", koji je dobro poznat našoj prehrambenoj industriji", pojasnila je. Kako dodaje, u njegovu promociju su uložena značajna sredstva iz EU fondova i utoliko je više nedopustiva neaktivnost i neinformiranost predstavnika Vlade u Bruxellesu.

Za svoj dio "kolača" treba se izboriti

Također, istraživanje Eurobarometar pokazalo kako se 82 posto ispitanika u Hrvatskoj potpuno ili uglavnom slaže s tvrdnjom kako bi trebao postojati jedan logo koji bi signalizirao da je hrana zdrava i održiva.

"Ova situacija me nažalost podsjeća na debakl s kandidaturom za sjedište Europske agencije za lijekove, kada je Hrvatska povukla kandidaturu Zagreba u korist Italije. Objašnjenje je bilo da nemamo velike šanse i kako će nam se Italija nekako odužiti, no naravno, od tog nije bilo ništa", kazala je. Međutim, dodaje, Slovačka je ustrajala na kandidaturi Bratislave i godinu dana kasnije dobila sjedište nove EU agencije za rad.

"EU je zajednica koja pruža mogućnosti, no njih ne profitiraju skromni, samozatajni i inertni već oni koji se za svoj dio "kolača" izbore", zaključila je.