Državni nameti ugrožavaju konkurentnost hrvatskih sireva?

Od svih prehrambenih proizvoda, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, najviše su poskupjeli hrvatski sirevi. Cijene su se u međuvremenu povećale i do 100 posto. Toliko da oni domaći, a i drugi proizvodi od mlijeka, postaju nekonkurentni. 

U odgovorima zašto tolika poskupljenja, sirari mahom ističu drastična povećanja troškova proizvodnje. Poskupjeli su svi inputi, struja, nafta, stočna hrana, cijena rada, ambalaža. Plus državni nameti.

O PDV-u na Okruglom stolu

"Plaćamo najveći PDV u Europi", kaže predsjednica Udruge proizvođača paškog sira Martina Pernar Škunca.

O tom i drugim problemima s kojima se proizvođači susreću u svakodnevnom radu bilo je govora i na okruglom stolu u sklopu Fešte od sira koja se posljednjeg vikenda u kolovozu tradicionalno održava u Kolanu na otoku Pagu. Uz domaćine sudjelovali su državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Spomenka Đurić, ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Zdravko Barać, pročelnik za poljoprivredu Zadarske županije Danijel Segarić, profesori s Agronomskog fakulteta; prof.dr.sc Antun Kostelić, Nataša Mikulec, Samir Kalit, Ino Čurik i Vlatka Čubrić Čurik, predstavnici ZADRE, članovi Udruge Hrvatske male mljekare na čelu s predsjednikom Božom Kuzmićem i članovima Upravnog odbora Matom Bosnićem i Mladenom Šurbekom, članovi Udruge proizvođača paškog sira na čelu s već spomenutom predsjednicom Martinom Pernar Škunca.

Moderator je bio Fabijan Oštarić, asistent na Agronomskom fakultetu, Zavodu za mljekarstvo.

Traže stopu od 0 do 5 posto

Uz goruće teme povećanja cijena energenata i sirovina do manjka radne snage i inflacije, proizvođači ipak najveći problem vide u previsokoj stopi PDV-a na ovaj i druge mliječne proizvode.

"Stopa PDV-a je 25 posto što je i najveća stopa u Europi. Samo za usporedbu, u susjednoj Sloveniji je 9, u Italiji 4 posto dok recimo Irska ima 0 stopu PDV-a na sir", rekla je Pernar Škunca. Paški sirari pitaju zašto se nije smanjio PDV na ovaj proizvod? Odlučni su da zajedno s Udrugom malih mljekara idu s inicijativom prema Vladi i nadležnim ministarstvima za smanjivanjem te stope. Na taj način postali bi konkurentniji na tržištu jer bi smanjenje PDV-a na sir i mliječne proizvode zasigurno pomoglo plasiranju proizvoda na tržište.

"Kao zaključak na Okruglom stolu predloženo je da stopa PDV-a s kojom ćemo ići prema Vladi bude od 0 do 5 posto, za bolju konkurentnost na tržištu", kaže predsjednica Udruge proizvođača paškog sira.

Za komentar cijele situacije upitali smo i poznatog sirara Ivana Gligoru: "Svi inputi su poskupjeli. Ajmo reći da na to država ne može potpuno utjecati, ali na PDV može. I logično bi bilo da PDV na sir, jer je hrana, bude daleko manji", izričit je vlasnik Sirane Gligora. Kako kaže, tako je to u svim zemljama EU. Kod nas ne. "Kod nas su smanjili PDV na maslac! Možeš li misliti koliko se kod nas troši maslaca u odnosu na sir. Ali nekome tako paše. Našim proizvođačima i potrošačima sigurno ne!“, poručuje.

Zaštićeni sir prodaju bez certifikata

Osim o  ovoj temi, sudionici okruglog stola u Kolanu upozorili su i na izostanak kontrole provedbe oznake izvornosti. Naime, Udruga proizvođača paškog sira nositelj je oznake izvornosti Paškog sira (ZOI) na razini EU od 2019. godine. Njome se štiti ovo ime i naziv od zlouporabe i patvorenja, a kupcima se jamči sigurnost da je sir kojeg su kupili proizveden na Pagu i od mlijeka paške ovce. No, dosad samo 13 proizvođača posjeduje certifikat. To su Paška sirana, Sirana Gligora, Sirana MIH, Sirana PUĐA, OPG Tomislav Vidas, OPG Krunoslav Vidas, OPG Franjo Zubović, OPG Branimir Čemeljić, OPG Emil Oštarić, Obrt A&S, OPG Figurica, OPG Domagoj Škoda i OPG Milac. Ostali na Pagu prodaju ga kao da je zaštićen, a nije.  

"Pregledali smo certificirane količine Paškog sira i proizvođače. Na žalost stanje na terenu je takvo da nema kontrole nepoštenih proizvođača", ističe Martina Pernar Škunca. U Udruzi zato izražavaju bojazan da bi zbog nepostojanja kontrole, osim po prijavi, moglo doći do demotiviranja proizvođača, posebno manjih, za certificiranje i zaštitu.

Kontrola provedbe oznake izvornosti trebala bi, smatraju, od strane državnih inspektora biti stroža jer do sad je samo bila na temelju prijave, a što je, pojašnjava Pernar Škunca, vrlo nezgodno jer proizvođači imaju ionako puno obaveza oko mužnje i proizvodnje, da bi provodili i kontrolu sustava. S druge strane, nepostojanje strožih kontrola moglo bi dovesti do demotiviranja proizvođača pogotovo manjih za certificiranjem i oznakom izvornosti jer ona zahtijeva dodatne troškove i dokumentaciju. "Vrlo je važno da se potrošače osvještava o važnosti oznake i o tome što je Paški sir i tko ga može proizvoditi", dodaje.

Projekti i istraživanja o budućnosti Paškog sira

Na okruglom stolu raspravljalo se i o budućnosti paškog sirarstva. Kako motivirati mlade na nastavak obiteljske tradicije i ostanak na otoku budući da se radi o teškom radu koji zahtijeva puno odricanja i velika je obaveza jer u periodu mužnje koji je u prvom dijelu godine, od siječnja do srpnja bez obzira na sve vremenske i životne okolnosti, paški ovčari moraju pomusti ovce dvaput dnevno, ujutro i navečer.

Na samom kraju, kako nas izvještava Martina Pernar Škunca, predstavljeni su i projekti i istraživanja koji su vezani i bazirani na Paškom siru kao temelju budućnosti te njegovu opstanku. Jedan od projekata je i Potencijal mikroinkapsulacije u proizvodnji sireva izv.prof.dr.sc Nataše Mikulec s Agronomskog fakulteta koji će detaljno biti predstavljen javnosti na 30. Međunarodnom simpoziju (Animal Science DAYS 2022) koj će se održati u Zadru od 21. do 23.9. 2022. u hotelu Kolovare.

Na svečanom otvaranju Fešte od sira, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Šime Mršić rekao je da će se zahtjevi proizvođača ozbiljno razmotriti u nadležnim ministarstvima i Vladi RH. Što na to reći osim – živi bili pa vidjeli!