Gorštak - od hobija do male craft pivare

Entuzijazam, želja i ljubav Nikole Galića iz Banjaluke za kvalitetnim domaćim pivom, doveli su proizvodnju zanatskog piva i u naš komšiluk. Pod imenom "Gorštak", u Glamočanima, u opštini Laktaši se posljednjih nekoliko sedmica kuhaju prva zanatska piva koja će ovo proljeće biti dostupna u nekoliko banjalučkih ugostiteljskih objekata i trgovina.

Gorštak pivo je prvo zanatsko banjalučko pivo koje će se naći na tržištu. Zanatska piva, ili kako se popularno zovu, kraft piva (od engl. craft) se prave od potpuno prirodnih sastojaka, bez dodavanja konzervansa i vještačkih aditiva. Zanatsko pivo je najčešće nefiltrirano i nepasterizovano, ima visoku hranljivu vrijednost i pozitivno utiče na zdravlje.

Svako proizvedeno pivo kao lični pečat

Da svoj hobi pretvori u ozbiljan posao, Nikoli je pomogao boravak u nekoliko zanatskih pivara u Hrvatskoj i Srbiji te je prošle godine pokrenuo crowdfunding kampanju na internetu koja je trajala mjesec dana gdje su i nepoznati ljudi podržali ovu ideju.

Nikolino pivo - Blonde Ale

"Svako pivo koje proizvedem i svaki recept koji napravim predstavlja moj lični pečat. Sve je rezultat brojnih eksperimenata i proba koje sam radio tokom protekle dvije godine kao kućni pivar. Nisam išao tom linijom da pravim nešto po ukusu tržišta, nego ono što se meni sviđa. Iako nisam imao neka stručna znanja jer sam po struci profesor engleskog jezika, sve je krenulo kao zanimljiv hobi. Oduševila me činjenica da je moguće proizvesti pivo u kućnim uslovima, uz naravno prethodno temeljno upoznavanje sa materijom, traženje informacija po internetu i u raznoj, uglavnom stranoj literaturi", objašnjava.

Vremenom je odlučio da taj hobi pretvori u nešto od čega ću živjeti i naišao na ogromnu podršku svojih bivših radnih kolega iz Udruženja GEA iz Banjaluke, porodice, prijatelja ali i nepoznatih ljudi koji su novčano pomogli njegovu crowdfunding internet kampanju.

Za početak ću praviti četiri vrste piva: Pale Ale, Hoppy Wheat, Blonde Ale i Brown Ale, ali ću dodavati i nove uz nadam se i povećanje kapaciteta, kaže Nikola.

"Iza cijele priče stojim dakle ja, od davanja imena, nabavke opreme, proizvodnje i osmišljavanja cijelog koncepta, ali ipak sam ne bih mogao mnogo. Najveću podršku imam od djevojke Nine koja je vrstan pravnik i mnogo mi je olakšala samu registraciju i kreiranje svih osnivačkih akata. Bitni su mi i njeni savjeti po pitanju poslovanja, ali i dotjerivanja sitnih detalja u receptima jer ima oštrije čulo ukusa i mirisa od mene", kaže Nikola.

Pale Ale, Hoppy Wheat, Blonde Ale i Brown Ale su prva piva Gorštak pivare

Zajedno sa svojom djevojkom te njenom i svojom porodicom, Nikola je registrovao Poljoprivrednu zadrugu "Gorštak" sa potpunom odgovornošću Laktaši.

"Registrovao sam proizvodnju u decembru 2016. godine, a opremu sam kompletirao u posljednjih mjesec dana i već sam napravio tri šarže koje sada odležavaju u fermentorima. Planirano je da u maju imam prve količine koje će se naći na tržištu, tj. u nekoliko lokala i prodavnica u Banjaluci. Kapacitet pivare je do 2.000 litara mjesečno. Za početak ću praviti te četiri vrste piva: Pale Ale,Hoppy Wheat, Blonde Ale i Brown Ale, ali ću dodavati i nove uz nadam se i povećanje kapaciteta."

Sva proizvodnja u pivari je ručna

Ono što zanatska piva izdvaja od komercijalnih piva jeste čitav proces proizvodnje koji se obavlja ručno, te krajnji proizvod bez vještačkih dodataka koji je u sebi sačuvao sve hranjive materije.

"Sva proizvodnja je ručna - od mljevenja slada, samog procesa ukomljavanja i kuvanja pa do flaširanja i etiketiranja pa prema tome veliku pažnju posvećujem i najsitnijim detaljima. Ne koristim nikakve vještačke dodatke poput konzervansa, enzima, stabilizatora pjene, izbistrivača, aroma i slično. Svi ukusi i vizuelne karakteristike su dobijeni na prirodan način i od najboljih prirodnih sirovina: raznih vrsta slada, hmelja, kvasca i vode prilagođene za svaki stil u smislu dodavanja ili filtriranja minerala kao što su kalcijum, hloridi, sulfati, magnezijum, bikarbonati. Neki od začina i specijalnih dodataka koje ću koristiti su kokosov orah, vrijeskov med, hajdučka trava, vrijesak, lavanda i sl. Većina će ih se nalaziti u posebnom pivu sa ljekovitim biljem koje će biti sezonsko. Što je najvažnije, sva piva su nefiltrirana i nepasterizovana, što znači da su u sebi sačuvala sve hranljive materije koje nam daju žitarice, hmelj i kvasac te se mogu smatrati pravim eliksirom", pojašnjava Nikola.

Profesor, pivar, gitarista i eksperimentalni proizvođač hmelja

Nikola je svestrana osoba. Pored toga što je po zanimanju profesor engleskog jezika i što se bavi proizvodnjom domaćeg piva, te svira u banjalučkom bendu Neuro, Nikola je na porodičnom imanju u Jakupovcima, opština Laktaši, našao mjesta i za eksperimentalni zasad hmelja.

Naš glavni problem je što smo zaboravili da proizvodimo, da stvaramo novu vrijednost. Mladi kao da ne razmatraju školovanje u zanatima ili rad u poljoprivredi, a upravo tu leži naša šansa.

"Radi se o 20-ak sadnica hmelja i moram priznati da sam veoma uzbuđen. Hmelj je biljka penjačica koja naraste i do 6 metara u visinu pa joj treba obezbijediti i sve potrebne uslove da postigne svoj maksimum. Proizvodnja sirovina za pivo je ipak ozbiljan posao koji zahtijeva i vrijeme i stručno znanje tako da to prepuštam onima koji se time bave mnogo duže."

U BiH nema osnovne sirovine za proizvodnju piva

Gorštak pivara trenutno sve sirovine nabavlja od dobavljača iz zemlje, ali sirovina se ne proizvodi u BiH, nego dobavljači iz BiH sirovine uvoze uglavnom iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Češke i SAD.

"Iskreno, nije mi jasno kako nikome u BiH nije do sad palo na pamet da proizvodi recimo hmelj, ali i slad, zašto da ne? Zašto smo prinuđeni da sve uvozimo? U BiH trenutno imamo 6 velikih pivara i desetak malih zanatskih pivara, ali i stotinjak kućnih pivara. Istovremeno, imamo ogromna prirodna bogatstva, visoku nezaposlenost i pusta sela."

Podrška i prijateljstvo među malim pivarima u BiH

Nikola poznaje gotovo sve male pivare u BiH jer su do sad imali brojna zajednička druženja, festivale, posjete drugim zanatskim pivarama u regiji i slično.

"Da bi normalno živjeli moramo se oslanjati jedni na druge, komunicirati, sarađivati, bez obzira na to ko je šta i odakle je. Nacionalne i druge podjele su potpuna glupost i nepotrebne su nam. To je super ekipa ljudi i ponosan sam što ih imam za prijatelje. Ne vidimo se kao konkurencija, čak nasuprot, ogromnu savjetodavnu podršku po pitanju opreme sam imao od nekoliko njih koji imaju sopstvene pivare", naglašava Nikola.

Pozitivno iskustvo s institucijama

Iako je procedura za registraciju složenija, Nikola navodi da su u tom procesu imali dobru saradnju sa institucijama, počevši od APIF-a pa do Ministarstva poljoprivrede RS i Okružnog privrednog suda u BL.

"Svi su se potrudili da nam pomognu i da na vrijeme završimo sve potrebne radnje a i nisu krili oduševljenje činjenicom da neko pokreće vlastitu proizvodnju piva. Zanatsko pivarstvo ima potencijal, uvjerio sam se u to i na zapadu jer sam sticajem okolnosti kao prevodilac išao nekoliko puta u SAD, Njemačku, Francusku, Belgiju..."

Što se tiče finansijske podrške od institucija, do sada je nije bilo. Sve što je Nikola uradio bilo je od sopstvenih sredstava. Nikola kaže da se prvenstveno uzda u svoj rad i svoj proizvod, a sve što dođe mimo toga, dobro je došlo.

Bliska budućnost Gorštaka - pogled s verande na hmelj i neven

Gorštak pivo se trenutno proizvodi u iznajmljenom prostoru, te Nikola planira da sagradi malu pivaru na svom imanju u mjestu Jakupovci.

"Vodi me ta slika u glavi: vikendica, pivara i veranda sa koje se pogled pruža na polje nevena koji će saditi moja tetka, inače zadrugar u PZ "Gorštak", uz moj zasad hmelja. To je samo od sebe toliko inspirativno da ne sumnjam da ću napraviti brojne zanimljive vrste piva. Za sada to će biti četiri nabrojane, ali već imam recepte za još toliko novih koje planiram izbaciti na tržište uz povećanje kapaciteta tj. broja fermentora."

Iskreno, nije mi jasno kako nikome u BiH nije do sad palo na pamet da proizvodi recimo hmelj, ali i slad, zašto da ne? Zašto smo prinuđeni da sve uvozimo?

Nikola ističe značaj razvoja sela i kaže da svojim radom želi da pokaže svim mladim ljudima da naša sela nude brojne prilike za ispunjen i srećan život. Mladi ljudi danas masovno napuštaju sela, a ne nalaze ni sreću u gradu, pa napuštaju i zemlju, a selo može uspjeti samo uz razvoj lokalne proizvodnje. Dodaje:

"Naš glavni problem je što smo zaboravili da proizvodimo, da stvaramo novu vrijednost. Mladi kao da ne razmatraju školovanje u zanatima ili rad u poljoprivredi, a upravo tu leži naša šansa. Nije sramota biti pekar, stolar, zidar, obućar, stočar, sramota je imati 30 godina i nemati dana radnog iskustva pod izgovorom studiranja i slično, biti na grbači roditelja, a zatim kukati kako nema posla i kako je jedini izlaz inostranstvo."

Foto: Tatjana Suhajček, Arhiva Gorštak piva