Hrvatska uspostavlja Banku hrane, potrebno unaprijediti i sustav doniranja

Godišnje se u Hrvatskoj baci 286.379 tona hrane, dok s druge strane 18,3 posto stanovnika živi na rubu siromaštva, čulo se na sjednici saborskog Odbora za poljoprivredu tijekom rasprave o praćenju, zbrinjavanju i korištenju otpada koji od nje nastaje i uspostavi Banke hrane.

Zastupnici su tom prilikom pozvali nadležna državna tijela da urede status posrednika u doniranju, a s ciljem osiguravanja njihovog redovitog financiranja i funkcioniranja, te su isto tako apelirali da se kroz javne kampanje pokuša utjecati na osvještavanje građana kako bi se smanjilo bacanje. Naime, godišnje osoba u prosjeku u RH baci 71 kilogram, što je porazna brojka i vrijeme je za veliki zaokret zbog sve skupljih namirnica i klimatskih promjena.    

FAO: Gubici voća i povrća u proizvodnji 20 posto   

Govoreći o ciljevima UN-ovog Program održivog razvoja do 2030. godine kojima se želi prepoloviti globalne količine ovog otpada po stanovniku na maloprodajnoj i potrošačkoj razini, te smanjiti gubitke duž opskrbnog i lanca proizvodnje, uključujući gubitke u primarnoj proizvodnji, prijevozu i skladištenju, predsjednica Odbora Marijana Petir, rekla je da se prema podacima FAO-a u poljoprivredi u Europi izgubi 20 posto voća i povrća, 20 posto korjenastih kultura i gomolja te 10 posto uljanog sjemenja i grahorica. Ujedno, nakon berbe gubi se dodatnih 5 posto voća i povrća te korjenastih kultura i gomolja.

Kako se čulo, u primarnoj proizvodnji zbog elementarnih nepogoda i klimatskih promjena svaki ovakav gubitak utječe na smanjenje prihoda poljoprivrednika. Na dodatni gubitak, utječu i nepoštene trgovačke prakse i damping cijene u prehrambenom sektoru, zbog kojih se proizvodi često prodaju ispod njihove stvarne vrijednosti, a što doprinosi i većem rasipanju. Istovremeno, kako je istaknula, doniranje neprodanog duž cijelog prehrambenog lanca dovodi do znatnog smanjenja rasipanja, a pomaže se potrebitima koji ih inače nisu u financijskoj mogućnosti kupiti.

Petir je upozorila da su nam potrebni odgovarajući zakoni koji će omogućiti da višak postane resurs čime bismo doprinijeli i smanjenju utjecaja tog otpada na klimatske promjene, pa time i ugljičnog otiska. Ne manje važan je i prelazak na potrošnju zdrave i održive hrane, a na što ukazuje i Europska strategija za kontrolu i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti, kojom se prekomjerna tjelesna težina i pretilost smatraju čimbenicima rizika za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti.

"Imajući u vidu da inicijative kao što su banke hrane, socijalne samoposluge i pučke kuhinje koje vode dobrotvorne organizacije, doprinose smanjenju rasipanja, pomažu najsiromašnijima, a time i stvaranju odgovornog i osviještenog društva, važno je primjereno urediti njihov status kao posrednika u doniranju, a s ciljem osiguravanja njihovog redovitog financiranja i funkcioniranja", rekla je ističući kako sustav doniranja ne može počivati isključivo na volonterstvu.

Za doniranje hrane osigurano 32 milijuna kuna

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, Zdravko Tušek istaknuo je kako se hrana baca u svim segmentima lanca opskrbe. Dodao je da je Vlada donijela Plan smanjenja i sprečavanja nastajanja tog otpada za razdoblje 2019. – 2022. U 2020. godini donirano je oko 1.700 tona, no sustav je potrebno unaprijediti. U tom smislu Ministarstvo provodi radionice za donatore i posrednike hranom, unaprijeđen je zakonodavni okvir, izrađeni su vodiči, a projekt e-doniranje je u funkciji.

Ukupno je registrirano 200 donatorskih profila i više od 128 posrednika. "Kroz reformsku mjeru iz NPOO-a osigurano je 32 milijuna kuna za unapređenje sustava doniranja u RH. Program potpore za infrastrukturno opremanje posrednika u tom lancu i Banke hrane u narednom će razdoblju biti usvojen na Vladi RH, a istim će se, kako bi se smanjili troškovi koji nastaju u distribuciji, uspostaviti 21 županijski distributivni centar", rekao je Tušek.

Državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Mile Horvat rekao je kako njihovo Ministarstvo s hranom postupa u trenutku kad ona postane otpad. Biorazgradivi, koji se na godišnjoj razini prikupi, iznosi 500.000 tona, od čega se 70 posto odnosi na onaj od hrane.

Predstavljajući Izvješće, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Aljoša Duplić, rekao je kako od ukupno nastalog tog otpada jestivi dio čini 106.037 tona, a njegovu količinu moguće je smanjiti provođenjem edukacija i informiranja svih uključenih u lanac opskrbe. Podsjetio je i kako se samo 7 posto koristi u preradi za hranu za životinje, dok se 40 posto ne zbrinjava na odgovarajući način. Rekao je i kako oni koji sami proizvode hranu, poput poljoprivrednih gospodarstava, stvaraju značajno manje količine tog otpada.

Pomoćnica ravnateljice HAPIH-a, Sara Mikrut Vunjak kao glavni razlog nastanka smatra nerazumijevanje rokova trajanja namirnica. Iz istog razloga HAPIH je donio smjernice kojima se obrazlaže razlika između pojmova "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do".

Pojasnila je kako postoje četiri grupe proizvoda koje se, ukoliko su skladištene na odgovarajući način i čija ambalaža nije oštećena, mogu koristiti i nakon rokova navedenih na ambalaži.

Pučka kuhinja svrstana u kategoriju poduzetništva!?

U raspravi, fra Vladimir Vidović, voditelj pučke kuhinje u župi Sv. Antuna Padovanskog u Zagrebu, rekao je kako na dnevnoj bazi pripreme i podijele oko 400 obroka, a troškove rada pokrivaju iz donacija. Istaknuo je kako su pučka kuhinja, ali i druge udruge civilnog društva svrstane u kategoriju poduzetnika, što im ograničava obavljanje njihove primarne djelatnosti jer svaki rast cijena energenata i režijskih troškova, utječe na obim pomoći koju pružaju krajnjim korisnicima te je zatražio pomoć zastupnika u rješavanju tog problema.

Tamara Mikulić, predsjednica Udruge Duga i voditeljica socijalne samoposluge koja osam godina radi na području Grada Vukovara, rekla je kako njihove usluge koristi 600 obitelji. Socijalne samoposluge imaju važnu ulogu u doniranju, no potrebno je regulirati njihov socijalni status, rekla je. Također, osigurati i troškove za hladni pogon, zaposlenike, vozila za prijevoz, prostor i režije, što predstavlja ogromnu stavku koju niti jedna udruga ili dobrotvorna organizacija sama ne može pokriti.

Predstavljajući stavove Copa Cogece, Tajana Radić iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) upozorila je na problem nepoštenih trgovačkih praksi koje dovode do stvaranja tog otpada. Podsjetila je i kako veći dio stvaraju potrošači, dok samo 11 posto dolazi iz primarne proizvodnje, pa Copa Cogeca drži kako je ovo potrebno prepoznati u aktivnostima koje se planiraju i ograničiti maloprodajne prakse koje potiču na prekomjernu kupnju. Mišljenja su i da buduće aktivnosti ne bi trebalo vezati uz količine, već postaviti jasne postotne ciljeve smanjenja u narednom razdoblju.

Zaključno je Petir zatražila od nadležnih državnih tijela da se izvan NPOO-a, pronađu drugi izvori sredstava kroz koje bi se mogli financirati logistički troškovi i hladni pogon posrednika u ovom doniranju. Podsjetila je i kako trgovački lanci prigovaraju da sustav nije dobro uređen i da je administrativno preopterećen, te nažalost neki od njih radije bacaju hranu. U aktivnosti koje se planiraju provesti svakako je potrebno uključiti i poljoprivrednike kojima treba omogućiti plasman njihovih proizvoda, otkloniti nepoštene trgovačke prakse, pa time i smanjiti količine otpada. 

Podsjetila je i da nema dovoljno informacija o poreznim i drugim olakšicama koje mogu ostvariti donatori hrane.