"Mi već sada možemo zadovoljiti potražnju za mesom u javnom sektoru. Uredba o kratkom roku pozitivno će utjecati na domaću poljoprivrednu proizvodnju kojoj bi se na ovaj način otvorilo novo tržište!"
Studentski centri u Hrvatskoj imaju značajan udio u potrošnji crvenog mesa ako promatramo potrošnju istog u javnim institucijama. S druge strane, meso za njih ne dobavlja nijedan hrvatski proizvođač, već strani trgovački lanac koji je na natječaju pobijedio s najnižom ponuđenom cijenom.
Najniža cijena u praksi znači i takvu kvalitetu za hrvatske studente, a ujedno je i još jedan čavao u lijesu hrvatske poljoprivredne proizvodnje.
Ovo bi trebalo u budućnosti izmijeniti potez ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića koji će od Ministarstva gospodarstva tražiti da se u Zakon o javnoj nabavi ugradi odredba o kratkom lancu dostave hrane za škole, vrtiće, bolnice, vojarne i druge slične ustanove i to na način da im hrana od polja do stola dolazi za najviše 48 sati.
Nove pozitivne najave za hrvatsku poljoprivredu komentirao je Branko Bobetić, direktor Gospodarskog interesnog udruženja Croatiastočar.
Odmah nakon što je u javnosti izašla vijest o Tolušićevoj inicijativi, dežurni pesimisti komentirali su kako hrvatska poljoprivredna proizvodnja ne može zadovoljiti potrebe javnog sektora.
Branko Bobetić o kratkom roku dostave!
"To nitko ne može reći. Hrvatska nema bilancu potrošnje hrane u javnom sektoru. Stoga su takve tvrdnje neutemeljene. Potrošnja hrane u institucijama javnog sektora ne može biti veća od 20% ukupne potrošnje. Mi već sada možemo zadovoljiti potražnju za mesom u javnom sektoru. Uredba o kratkom roku pozitivno će utjecati na domaću poljoprivrednu proizvodnju kojoj bi se na ovaj način otvorilo novo tržište", kaže Bobetić.
U Hrvatskoj se cijela javna nabava vrti oko cijene pa na natječajima najčešće dobivaju trgovci. Primjer sa studenskim centrima koji nabavljaju meso iz uvoza na uštrb domaće proizvodnje je šokantan pogotovo kada znam što se sve i kako loše kvalitete uvozilo u Hrvatsku. Rok o kratkoj dostavi bi to trebao izmijeniti. Bobetić kako pozitivni primjer navodi Austriju gdje su nizom mjera omogućili svojim proizvođačima bolje startne pozicije na javnim natječajima.
"Austrijanci su u svoj nacionalni program ugradili čak i ekološku komponentu. Dodatne bodove dobivaju oni dobavljači koji se nalaze u krugu od 80 do 100 kilometara od institucije. Imamo manje transporta pa samim time i manje zagađenje okoliša. Slovenci su dosta preuzeli od Austrijanaca i kod njih se vide već pozitivni pomaci", kaže Bobetić.
Novi pozitivni impuls za domaću proizvodnju dati će i Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi.
"Hrvatsko tržište je najnesređenije u Europi. Druge zemlje članice su odavno uredile svoje tržište kodeksima ili zakonima. Stare zemlje su to uglavnom regulirale kodeksima, a nove članice bi par godina nakon ulaska donosile zakone. Slovaci su donijeli zakon kada su vidjeli da njihovi poljoprivredni proizvođači gube udio na tržištu. Mi do sada nismo poštovali ni postojeći Zakon o trgovini. Mlijeko se u Hrvatskoj prodavalo po dampinškim cijenama od prosinca prošle godine do rujna, a državne institucije nisu reagirale", kaže Bobetić.
Foto: pixabay.com, Pexels
Tagovi
Autor