Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Hrana budućnosti
  • 01.11.2017. 16:30

Kukci, meso iz laboratorija ili nešto treće?

Znanstvenici razvijaju mnoga alternativna rješenja kada je u pitanju hrana, a sve kako bi nahranili sve veći broj ljudi na zemlji te smanjili emisiju CO2 koje proizvode farme životinja. Koja su njihova rješenja?

Foto: Bigstockphoto/_jure Pixabay/ChristophMeinersmann/bigfatcat
  • 818
  • 46
  • 0

Ujedinjeni narodi (UN) predviđaju da ćemo do 2050. povećati proizvodnju hrane za 70%. Ne postoji jedno rješenje za ovaj izazov, ali potiče neke inovativne ideje koje bi mogle dublje promijeniti način na koji jedemo.

Godine 1931. Winston Churchill predvidio je u članku za The Strand Magazine da će doći vrijeme kada će znanstvenici koristiti mikrobe za rast mesa u laboratorijima, baš kao što pekari koriste kvasac za kruh. Osamdeset dvije godine kasnije, Churchillovo predviđanje postalo je stvarnost: u 2013. Mark Post, doktor i profesor fiziologije na Sveučilištu u Maastrichtu, napravio je znanstveno i kulinarsko predstavljanje hamburgera koji je nastao u njegovom laboratoriju u Maastrichtu. Čak i danas, za mnoge je ideja mesa iz laboratorija čudesna. No, kako se sve češće događaju vremenske neprilike koje ugrožavaju mnoge et prijete globalnoj sigurnosti hrane, postoji sve veći broj razloga za vjerovanje da je to ideja čije je vrijeme došlo.

"Ušao sam u ovo rješavajući probleme koje smatram najuzvišenijima, a to su prijetnje sigurnosti hrane i troškovima za okoliš kroz proizvodnju govedine", pojasnio je Post, navodi basf.

Značajan porast srednje klase

Prošle godine globalno je stanovništvo doseglo brojku od 7,2 milijarde što znači da bi do 2050. godine moglo dostići brojku višu od 9 milijardi. Dok jedna od devet osoba i dalje nema dovoljno hrane za zdrav život, došlo je do značajnog porasta srednje klase, za koju se predviđa da će dosegnuti 4,9 milijardi do 2030. godine. Novi način života uzrokuje sve veće apetite za meso, jaja i mliječne proizvode - vrstu hrane visoke prehrambene vrijednosti, visoke proteinske prehrane koja je tako dugo povezana sa Zapadom. U međuvremenu, način na koji uzgajamo stoku ima veliki utjecaj na okoliš i predstavlja jedan od najvećih izvora stakleničkih plinova.

Dok jedna od devet osoba i dalje nema dovoljno hrane za zdrav život, došlo je do značajnog porasta srednje klase, za koju se predviđa da će dosegnuti 4,9 milijardi do 2030. godine.

Uz sve ove izazove, kako možemo poboljšati proizvodnju hrane, opskrbu i prehranu pripreme za svjetsku populaciju od preko 9 milijardi? Moramo hitno razmišljati o tome kako zadovoljiti ovu dodatnu potražnju na održiv način. Dobra polazna točka je meso. Globalna potrošnja mesa je u porastu. Do 2050. očekuje se porast potrošnje mesa u svijetu za 76%. Međutim, metan koji nastaje uzgojem stoke je 25 puta viši kada govorimo o globalnom zagrijavanju uzrokovanom CO2.

Hoćemo jesti kukce?

Mnogi vide alternativu u svijetu kukaca. Oni uzrokuju manje emisija stakleničkih plinova, zahtijevaju znatno manje zemljišta i vode od uzgoja stoke, a kukci poput cvrčaka trebaju samo 2 kilograma hrane za 1 kg tjelesne težine. U 2013. godini UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) provela je veliku studiju o jestivim insektima i njihovim izgledima kao alternativne hrane. Insekti već čine dio tradicionalne prehrane za 2 milijarde ljudi, a 1.900 vrsta koristi se kao hrana. Oni postižu visoku ocjenu po svim kriterijima - oni su hranjivi izvor hrane dobrih vrsta masnoća.

Insekti kao hrana na zapadu baš i nisu prihvatljivi

Pa ipak, unatoč njihovim zaslugama, kukci kao hrana nisu uspjeli zaživjeti na Zapadu gdje jedenje insekata nije kulturno prihvatljivo i prijelaz na prehranu bez mesa predstavlja izazov. To je jedan od razloga zašto se Post, u svom laboratoriju u Maastrichtu obvezao na pronalaženje načina kako bi zadovoljio globalnu potražnju za mesom bez utjecaja na okoliš ili čak štetu životinjama. Zbog toga i laboratorijski hamburger.

Meso iz laboratorija moglo bi zaživjeti za 15 godina

Proces kojega su razvili zahtijeva biopsiju žive krave. Tim se procesom uzima oko stotinu stanica mišića, a zatim se uzgaja do točke gdje je teoretski moguće proizvesti sto metrijskih tona mesa iz jednog uzorka. Post i njegov tim vjeruju kako će trebati do sedam godina da proizvod prođe kroz strogi europski regulatorni proces hrane. Sam Post također priznaje da će morati proći neko vrijeme prije nego što laboratorijski uzgoj mesa bude općenito prihvatljiv. No nedavna anketa provedena među njemačkim kupcima od strane Nestlé-ovog prehrambenog poduzeća može daje nadu. Njihovo istraživanje o stavovima o alternativnim izvorima bjelančevina pokazalo je kako bi laboratorijsko meso moglo postati prihvatljivo za oko 15 godina, kao što je danas sushi.

Važno je iskustvo jedenja mesa

U međuvremenu se pojavljuju i druge ideje koje se mogu lakše ostvariti. Brent Taylor je suosnivač Beyond Meata, tvrtke koja je promijenila kalup tradicionalnog uzgoja biljaka i to proizvodnjom zamjenskog mesa pomoću proteina soje - soje koja je tako blizu mesa i piletine da je usmjerena na potrošnju vegetarijanca. Prema Tayloru, ambiciozni cilj tvrtke je smanjiti globalnu potrošnju mesa za 25% do 2020. godine:

"Želimo biti sljedeća velika globalna tvrtka u proizvodnji meso. Želimo razgovarati s reduktorima mesa koji traže drugačija rješenja. Prošli napori bili su usmjereni veganskom i vegetarijanskom tržištu pa ti proizvodi nisu ispunili pitanja nekoga tko uživa u iskustvu mesa. Za nas je to izazov. Kako stvoriti ne samo strukturu mesa, već i fantastično senzorsko iskustvo mesa", objašnjava Taylor.

Hrana će biti bogatija Omega-3 masnim kiselinama

Okus, tekstura i miris - svi ti osjetilni elementi igraju važnu ulogu u našem iskustvu prehrane i zajedno s kulturnim normama definiraju naše stavove prema hrani. Problem je u tome što, unatoč povećanju svijesti, često nas privlače namirnice koje nisu održive ili zdrave. Pa kako možemo napraviti zdravu, održivu prehranu više privlačnom? Ovo je zagonetka koju prepoznaje multinacionalna poljoprivredna, prehrambena tvrtka Cargill.

Laboratorijsko meso moglo bi postati prihvatljivo za oko 15 godina.

"Potrošač želi manje loših stvari poput trans masnoća, zasićenih masnoća i dodavanja dobrih stvari poput Omega-3", objašnjava Kyle Marinkovich, pomoćni potpredsjednik marketinga u Cargillu.

Može li soja zamijeniti meso?

Omega-3 je dobar primjer. Svjesnost o blagodati jedenja masne ribe koja je bogat izvor Omega-3, je u porastu. Omega-3 masne kiseline mogu pomoći u prevenciji bolesti, kao što su metaboličke bolesti, kognitivni padovi i kardiovaskularne bolesti. Ipak, ankete pokazuju da većina ljudi širom svijeta još uvijek ne jede dovoljno hrane bogate Omega-3 masnim kiselinama. Jedan od razloga koji se često navodi je da je okus i miris neukusan. Rješenja za ovaj problem su bezmirisna riblja ulja koja se mogu dodati u hranu bez mijenjanja okusa - čime se osigurava zdrav sastojak bez mijenjanja očekivanja potrošača na neukusnu hranu te visoko koncentriranih Omega-3 kapsula.

Dug, zdrav i aktivan život

Radeći na novim impulsima, znanstvenici otkrivaju nove načine poboljšanja našeg zdravlja pronalaženjem još boljih načina za povećanje nutritivnog sadržaja naše prehrane. BASF, na primjer, osigurava čiste i visoko koncentrirane Omega-3 masne kiseline za upotrebu potrošača, u kliničkoj prehrani i farmaceutskim proizvodima.

"Čvrsta linija između hrane za energiju i lijekova za ozdravljenje više nije relevantna. Potrošači shvaćaju da je njihovo zdravlje novo bogatstvo. Oni traže holistička rješenja koja uspostavljaju, razvijaju i podupiru dug, zdrav i aktivan život ", kaže François Scheffler, potpredsjednik za ljudsku prehranu u BASF-u, koji potvrđuje da je hranjiva hrana i posebna prehrana, uključujući prehrambene dodatke, rastuće tržište.

I hakeri su uključeni

Naša briga o rastu stanovništva, zdravlju i okolišu vode nas da tražimo nove načine prehrane. Stvoren je potpuno novi pokret takozvanih "hakera hrane" koji su usvojili pristup Silicijske doline pa tehnologiju planiraju primijeniti na proizvodnju hrane. U nedavnom "Hackathonu hrane" u San Franciscu u Kaliforniji inovatori hrane, poduzetnici, znanstvenici i tehnolozi okupili su se kako bi istražili kako nove tehnologije i znanosti mogu preoblikovati "globalnu mrežu hrane" i osigurati pristupačnu prehranu za sve.

Mnogo toga je još uvijek vizionarski i te ideje mogu potrajati neko vrijeme. Zato što je hrana više od prehrane. Povezuje nas s obitelji i kulturom i izvor je velikog zadovoljstva za mnoge. Ponašamo se zaštitnički u vezi s našim odnosom prema hrani i nerado mijenjamo način prehrane. Zbog toga nema samo jednog alternativnog rješenja o tome kako ćemo se održivo hraniti u budućnosti. Bez obzira radi li se o mesu, insektima ili biljnim proteinima, tranzicija će biti spora, ali mogućnosti su raznovrsne i ideje su vani. Tko zna što ćemo jesti za 30 godina, ali jedno je sigurno: taj je put započeo.

Foto: Bigstockphoto/_jure Pixabay/ChristophMeinersmann/bigfatcat


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.