Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Haos na tržištu
  • 12.01.2022. 11:00

Lančana poskupljenja zbog rekordnih cijena pšenice - uskoro 28 KM za vreću brašna

Osim ekstremnog rasta cijene pšenice, đubrivo je poskupilo za 300 procenata. Neupitno je poskupljenje brašna i pekarskih proizvoda

Foto: Depositphotos/racorn
  • 715
  • 104
  • 1

Rekordan rast cijene pšenice na berzama, ali i više cijene električne energije i gnojiva uvjetovali su poskupljenje brašna u Bosni i Hercegovini. Na redu su i pekarski proizvodi. I tu nije kraj. Stanje na tržištu nije nimalo optimistično, kako za proizvođače, tako i za potrošače. U konačnici koristi nema niko. Ekstra profit mogli bi osjetiti trgovci preprodavači, ali i to će biti samo trenutna dobit.

Iz Udruženja mlinara Republike Srpske navode da je tržište haotično, osim ekstremnog rasta cijene pšenice, đubrivo je poskupilo za 300 procenata, a na ruku poljoprivrednicima ne idu ni vremenske prilike – suše na jednom i kiše na drugom dijelu svijeta. 

Rekordne cijene

Prema riječima predsjednika ovog udruženja Zorana Kosa, posljednje informacije iz Mađarske pokazuju da je pšenica dostigla cijenu od 330 eura po toni. To čak nije ni slika onoga što vidimo na berzama gdje košta 275 eura/t. Stočna je 295 eura, a najbolja pšenica u toj zemlji je već 340 eura.

"Mi koji želimo da napravimo kvalitetno brašno upućeni smo da kupimo tu pšenicu u Mađarskoj, ako krenemo da kupujemo u Srbiji gdje je cijena 270 eura, nema taj kvaliteta koje naše tržište traži“, ističe Kos.

Kvalitet diktira cijenu (Foto: Depositphotos/zlikovec)

Ljetos kupovane zalihe plaćane su od 200 do 240 eura po toni, trenutne su na nivou od 250 eura, što za krajnje potrošače znači između 24 i 26 KM po vreći standardnog brašna tip 500 od 25 kg. Svaka dalja nabavka od 300 eura i više će značiti i veća poskupljenja. 

"Vjerovatno ćemo vrlo brzo doći do 28 KM po vreći brašna. Sve između 28 i 30 maraka bilo bi normalno po kalkulativnoj cijeni pšenice. Mi smo počeli žetvu s 195 eura po toni, a evo danas je 313 eura“, napominje Kos. 

Ocjene ekonomista

Ekonomski analitičari su saglasni u ocjeni da je država zakazala na ovom polju. Prije svega zbog malih poticaja poljoprivrednicima, što dovodi do toga da je domaća proizvodnja vrlo slaba, skoro neznatna.

"Mi smo zanemarili domaću proizvodnju pšenice, makar je ona dobro rodila u ovim sušnim periodima ljeta. Došli smo u situaciju da moramo da je kupujemo na svjetskoj pijaci, a to znači i da moramo prihvatiti njihove cijene“, ističe Zoran Pavlović, ekonomski analitičar. 

BiH uglavnom uvozi pšenicu (Foto: Depositphotos/robert_g)

Domaći kupci uglavnom se oslanjaju na pšenicu iz uvoza. Bosna i Hercegovina se ne može porediti s državama regiona kada je riječ o proizvodnji, navodi ekonomski analitičar Igor Gavran, dodavši da su poticaji ono o čemu treba govoriti. 

Ako bismo mi davali i približne poticaje domaćim proizvođačima, kakve daju Srbija, Hrvatska i druge zemlje, imali bismo puno veću proizvodnju. Ovo poskupljenje mogli smo iskoristiti da više zaradimo u izvozu, a da cijena za domaće proizvođače bude niža“, pojašnjava Gavran.

Ko će zaraditi?

Dugoročne koristi od poskupljenja neće imati niko. Trenutni profit bi mogli osjetiti samo trgovci preprodavači koji su zalihe obezbijedili po starim cijenama, a prodavat će je po novim.

Mada, ako zanavljaju svoje zalihe, onda će morati da plate skuplje tako da će to biti jednokratna korist“, ističe Pavlović. 

Sve će to na leđima osjetiti i proizvođači i mlinari, a najviše građani. Neupitno je da će poskupjeti pekarski proizvodi.

Propust vlasti

Ekonomisti zaključuju da je propust vlasti višestruk, prije svega jer nije smanjila troškove domaćim proizvođačima nižom cijenom energenata, đubriva i drugih troškova te nisu pomogli većim poticajima. 

Apsolutno nemamo pomoći od države, niti imamo robne rezerve. Mi u BiH jedemo duplo skuplji hljeb od naroda u Srbiji, jer imaju robne rezerve i znaju upravljati njima“, rekao je predsjednik Udruženja mlinara RS. 

Država bez robnih rezervi (Foto: Depositphotos/Andrij-Ter)

S ovom ocjenom saglasni su i drugi sagovornici, koji navode da vlast, nažalost, najmanje brine o građanima, ali i robnim rezervama koje su evidentno nedovoljne ili se o njima niko ne stara.  

U američkim državama koje su među vodećim proizvođačima trenutno je suša, u centralnim evropskim državama jesen je bila manje vlažna, a pitanje je šta donosi proljeće. Ako se dese suše ili poplave, rod će biti smanjen, što znači da će cijena opet biti veća.

Ne treba zaboraviti da je Kina kupila više od 50 posto slobodnih zaliha na tržištu i ako se oni opet pojave s velikom potražnjom, ponovo će dići cijenu. U svakom slučaju, ne postoji šansa da će pšenica biti jeftinija od 250 eura po toni. 


Povezana biljna vrsta

Pšenica

Pšenica

Sinonim: - | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev pa je pšenicom zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični hljeb... Više [+]

Tagovi

Pšenica Brašno Zoran Kos Udruženje mlinara RS Zoran Pavlović Igor Gavran Poskupljenje Cijena


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Da ne znam bolje, rekla bih da želi nešto da mi poruči....:P