Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Korisne bakterije
  • 03.12.2022. 16:30
  • Grad Zagreb, Zagreb

Ljubav dolazi preko želuca, ali zdravlje preko crijeva, na PBF-u razvijena probiotička kapsula

Dr.sc. Deni Kostelac s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu već se dugi niz godina bavi izučavanjem probiotika i njihovih funkcija, te je nedavno razvio i svoju kombiniranu probiotičku kapsulu.

Foto: Vesna Mijat
  • 1.782
  • 153
  • 0

Prije više od 25 godina započela je nova revolucija u prehrambenoj industriji. Ona je do danas izmijenila prehrambene navike velikog dijela svjetskog stanovništva. Izolirane su kulture korisnih crijevnih mikroorganizama, te namjerno dodane u hranu i kao takve postale su potpuno novi razred namirnica.

Na hrvatsko tržište prvo su lansirani mliječno-fermentirani proizvodi s dodanom jednom ili više kultura mikroorganizama. Među prvima to su bili proizvodi AB-kultura i Bioaktiv. Danas je tržište probiotika eksplodiralo i proizvođači se moraju boriti za svakog svog kupca nekim novim razlikovnim svojstvima proizvoda.

Troslojna kapsula s PBF-a

Dr.sc. Deni Kostelac sa Zavoda za biokemijsko inženjerstvo pri Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu objašnjava da ih Organizacija FAO i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), definira kao žive mikroorganizme koji primjenom u odgovarajućoj koncentraciji djeluju korisno na domaćina.

"Probiotikom i probiotičkim proizvodima možemo smatrati dodatke prehrani, ali i hranu obogaćenu jasno definiranim mikroorganizmima u adekvatnoj koncentraciji“, navodi znanstvenik koji je u sklopu svog doktorskog rada razvio troslojnu probiotičku kapsulu s ciljanim otpuštanjem željenih korisnih bakterija u ustima, želucu i crijevima.

Kapsula je rezultat višegodišnjih istraživanja u kojima su otkrivene i istražene ove bakterije koje djeluju protiv uzročnika karijesa i parodontitisa u ustima, inhibiraju Helicobacter pylori u želudcu te djeluju protuupalno i antioksidativno u crijevima.

U njoj se nalazi 6 probiotičkih sojeva, pa tako imamo bakterije iz mlijeka magarice, kobiljeg mlijeka, fermentirane sirutke i ljudskog podrijetla - od novorođenčeta. Za navedenu kapsulu nagrađen je zlatnom medaljom na međunarodnoj izložbi inovacija ARCA-2021 i posebnim priznanjem za zdravstveni značaj inovacije na Salonu inovacija Bjelovar.

Hrvatska regulativa o njima je vezana za postojanje ili nepostojanje zdravstvenih tvrdnji. Ako se na proizvodu navodi nekakva znanstvena tvrdnja (liječenje ili bolest) onda se takvi proizvodi kategoriziraju kao lijekovi i regulirani su Zakonom o lijekovima. Za dodatke prehrani kontrolira se zdravstvena i sanitarna ispravnost, te se reguliraju Pravilnikom o dodacima prehrani. 

Njihov učinak se naziva probioza, a najčešće se koriste rodovi bakterija Lactobacillus i Bifidobacterium, te kvasca Saccharomyces. Djeluju na ponovnu uspostavu crijevne ravnoteže nakon kemoterapije, radioterapije ili dugotrajne primjene antibiotika. Dodatno, kako se korisne bakterije naseljavaju i razmnožavaju u našem probavnom traktu, tako sprječavaju razvoj loših bakterija. Mogu utjecati na zdravlje crijeva i bolju probavu, jaču otpornost, vaginalne probleme, ublažavaju proljev, i dr. Uzimaju se kao sastojak neke namirnice ili samostalno u obliku praška, granula ili kapsule. Mogu se uzimati čak i aerosolom, te lokalno u obliku čepića. 

Povijest dobrih mikroorganizama 

Ruski biolog Ilija Iljič Mečnikov početkom 20. stoljeća bavio se mogućnošću da određene stanice uništavaju patogene. Njegova je hipoteza prihvaćena tek sredinom istog stoljeća s novim saznanjima o ljudskom mikrobiomu. U to vrijeme otkrivene su i vrste bakterija koje unesene u ljudski organizam povoljno utječu na njegovo zdravlje. Lactobacillus casei soja Shirota izoliran 1930. godine, može preživjeti prolazak kroz gornji dio probavnog sustava, a fermentirano piće koje ih sadrži Yakult, proizvodi se i danas. Nakon zastoja u razvoju novih probiotika, od 1980-ih kreće njihov boom. U Hrvatskoj početkom 90-ih bivši Dukat počinje marketinšku kampanju za inovativne probiotičke proizvode.

Troslojna probiotička kapsula s PBF-a

Do danas je pokazan značajan blagotvoran utjecaj na mnogobrojne sustave kao što su imunosni, kardiovaskularni, živčani, kožni i respiratorni sustav. "Naveo bih samo nekoliko primjera gdje su studije pokazale poželjne učinke na kronične i akutne upalne bolesti, neurodegenerativne bolesti, dijabetes, sindrom iritabilnog crijeva, alergijske reakcije, infekcije SARS-CoV-2, autoimune bolesti i mnoga druga stanja“, dodaje dr.sc. Kostelac.

No, da bi mikroorganizmi bili prepoznati kao probiotici, oni moraju zadovoljiti neke kriterije. Moraju biti ljudskog porijekla, ne smiju pokazivati patogeno djelovanje, moraju biti otporni na želučane sokove, proizvoditi antimikrobne supstance i još nekoliko kriterija. Znanost igra ključnu ulogu u razvoju novih kultura.

Budućnost je narudžba personaliziranih probiotika

U svakom čovjeku nalazi se potpuno jedinstvena kombinacija mikroorganizama, i nemoguće je očekivati da isti probiotik djeluje na sve jednako. Budućnost je proizvodnja prilagođenih prema potrebama pojedinca. 

"Ono što se do sada nedvojbeno pokazalo jesu značajne razlike u sastavu mikrobiote među pojedincima pa nastavno na to različiti su i utjecaji mnogobrojnih efektora. Stoga bi idealno bilo kada bi se u budućnosti kreirali za svakog individualno“, kaže naš sugovornik. Prema dr. Kostelcu daljnja će istraživanja objasniti mnoge mehanizme, a razvoj tehnologije će omogućiti automatizirane, brže i povoljnije metode detekcije probiotičkog potencijala.

"Pa ako pustimo mašti na volju, jednoga dana svaka osobe će imati preko javnozdravstvenog sustava uslugu razvoja personaliziranih probiotika te ukoliko dođe do narušavanja ravnoteže mikroflore, brzo će se i precizno moći razviti probiotik poradi ponovne uspostave crijevne ravnoteže“, naglašava. 

Danas je transplantacija mikrobiote izmetina jedan od prihvaćenih terapijskih postupaka uslijed probavnih problema. Posljedično, istražuju se i probiotičke terapije za upalne bolesti kože, alergijske reakcije, pretilosti, depresije i malignih bolesti. 

Novi znanstveni putevi na PBF-u

Dr. Deni Kostelac nastavlja svoj znanstveni rad i detaljnije će se posvetiti istraživanju na prethodno spomenutim bakterijama, istražiti mehanizme djelovanja otkrivenih probiotika, posebice onih iz mlijeka magarice i kobiljeg mlijeka. Dodatno, aktivno istražuje novootkrivene inaktivirane za koje je dokazao da čuvaju DNA uslijed oksidacijskog stresa i djeluju protuupalno.

"Sudjelujem i na više projekata gdje istražujemo njihov potencijal u akvakulturi kako bi smanjili štetne učinke klimatskih promjena te sa suradnicima razvijamo i 3D printane voćne sokove s dodatkom probiotika koristeći održivu tehnologiju“, otkriva. 

Danas se smatra da pola ljudskog organizma uopće nije ljudskog porijekla, već da nas dijelom sačinjavaju razni mikroorganizmi. Oni često imaju odlučujući utjecaj na pojavu mnogih bolesti i alergija.

Potrebna ozbiljnija regulacija tržišta

Na tržištu je prisutno mnoštvo ovakvih proizvoda, pa čak i oni koji nemaju registrirane probiotike i ne potiču zdravlje ljudi. Zato dr. Kostelac naglašava da treba biti oprezan i da je potrebno poraditi i na ozbiljnijoj regulaciji tržišta dodataka prehrani kako se ne bi događalo da probiotička oznaka ne jamči zdravstveno korisne učinke, što bi rezultiralo i većim povjerenjem potrošača u kvalitetne proizvode.

Svaki bi trebao imati navedeni vijabilni broj svakog soja. Zbog nedopustivih tvrdnji o učinku, nekoliko je proizvoda svojevremeno povučeno s tržišta u Sjedinjenim Američkim Državama. Dodatno, za svaki na tržištu trebalo bi dokazati preporučene doze, potencijalne kontraindikacije, te vjerojatnost proizvodnje štetnih metaboličkih produkata. Znači, s većim znanjem dolazi i potreba za većim uvođenjem reda na tržištu. A, može li Hrvatska proizvoditi svoje?

"S obzirom na očekivani globalni rast tržišta, strateški gledano, i dalje nije kasno za ulazak novih proizvoda na tržište. Smatram kako bi proizvodi razvijeni na domaćim znanstvenim institucijama pridodali raznolikosti tržišta i našli svoj put do značajnog tržišnog udjela", zaključuje. 


Tagovi

Probiotik Probiotici Korisne bakterije Mikroorganizmi Mikrobiologiija Jogurt Kefir AB kultura Yakult Prehrambeno-biotehnološki fakultet Deni Kostelac Kvasci Bakterijske kulture


Autorica

Vesna Mijat

Više [+]

Zaljubljenica u prirodu, agronom po struci sa šarenim radnim iskustvom od znanstvenog rada u genetici, preko upravljanja poljoprivrednom zadrugom, pa do uvijek prisutnog poljoprivrednog novinarstva. Neispunjena želja joj je da radi direktno za hrvatskog poljoprivrednika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Poštovani, nekaj mi je napalo ružmarin koji stoji na lođi cijelo vrijeme (već drugu godinu), nisam sigurna dal su uši ili pepelnica od previše zalijevanja? Na svaki način trebam riješiti taj problem pa sam planirala obrezati sve do korijena... Više [+]