Mark Bittman, pisac o hrani za New York Times, govori o tome što nije u redu s načinom naše prehrane, te jedemo li previše mesa, premalo biljaka; previše brze hrane; premalo domaće kuhinje, i zašto to stavlja cijeli planet u opasnost!
Nakon proizvodnje energije, stoka je drugi po redu pridonositelj plinovima koji mijenjaju atmosferu. Skoro jedna petina svih plinova s efektom staklenika nastaje njihovim uzgojem - više nego transportom. Ona je i najveći krivac za degradaciju zemljišta, zagađenje zraka i vode, nestašice vode i gubitka biološke raznovrsnosti.
Gledano u postotcima, 18% plinova s efektom staklenika dolazi od uzgoja stoke. Također, 70% zemljišta za agrikulturu, 30% zemljine kopnene površine je direktno ili indirektno posvećeno uzgoju životinja koje ćemo jesti, a predviđeno je da će ova količina biti udvostručena u narednih 40 godina.
Prekomjerna prehrana na bazi životinja i nezdrave brze hrane problem je kao i neznatna prehrana na bazi biljaka. Veliki broj ljudi vodi računa o tome je li hrana ekološka ili lokalna, o tome kakvo je ophođenje prema životinjama, međutim, najvažnija pitanja nisu potegnuta. Ne postoji način na koji se životinje mogu humano tretirati, jer ih godišnje bude ubijeno na desetine milijardi, a to je brojka samo u SAD-u.
"S hiper-konzumacijom tih životinja koje ispuštaju plinove s efektom staklenika, humanost može biti samo zabluda. Hajde da stavimo na papir broj životinja koje ubijamo radi prehrane i onda ćemo brinuti o tome da budemo dobri prema onima koje su preostale," kaže Mark Bittman, autor jednog od najprodavanijih kuharica, novinar New York Timesa i tv voditelj.
Između 1950. i 2000. godine svjetska populacija se udvostručila, a upotreba mesa se upeterostručila. To se moralo pojesti i tako smo dobili brzu hranu. Domaća kuhinja je ostala norma, ali je njena kvaliteta znatno oslabila. Bilo je sve manje jela s domaćim kruhom, poslasticama i juhama, zato što se sve moglo kupiti u bilo kojoj trgovini i s vremenom je proizvodnja hrane postala industrijska.
Moderno društvo posljednjih godina inzistira na ekološkoj hrani što je dokaz da se stvari mogu promijeniti pa se eko hrana može naći u svim supermarketima pa čak i u restoranima brze hrane. Međutim, i to pitanje je prilično površno, a Mark Bittman to objašnjava na primjeru lososa koji je uzgajan na posebnom režimu hranidbe u ribnjaku u Čileu gdje je i usmrćen, a zatim zapakiran u stiropor i transportiran kilometrima u SAD ostavljajući na taj način izvjestan broj ugljika u atmosferi.
Opširnije o ovoj temi saznajte u video-prilogu ispod:
Izvori
Tagovi
Eurostat: Hrvatska je na trećem mjestu po rastu cijena mesa
Ukrajinska piletina zaražena salmonelom kriva za 300 infekcija - jedna osoba umrla
10 pouzdanih izvora informacija o hrani u Hrvatskoj
Turska drastično povećala izvoz durum pšenice, evo zašto
