Matijević: Širimo novi koncept mesnica jer potrošači žele kvalitetu i domaće meso

Mesoprerada, slatinska tvrtka s dugogodišnjom tradicijom, započela je tijekom 2020. godine širenje svoje maloprodajne mreže kroz novi, moderni koncept mesnice u kojem se prodaje lokalno, domaće meso.

Plan tvrtke je nastaviti širiti svoju maloprodaju, a uskoro bi svoje prodajno mjesto trebala otvoriti i u Zagrebu.

"U novoj mesnici ćemo potrošačima ponuditi proizvode iz ekstenzivne proizvodnje, budući da potrošači sve više traže domaće, kvalitetno meso, a sve su traženije i prerađevine poput kulena, čvaraka, kulenove seke, kobasica i dr.", kazao je Denis Matijević, vlasnik Mesoprerade na imanju Kućanci, gdje je ova mesna industrija organizirala za agro novinare prvu promotivnu "Tradicijsku slavonsku svinjokolju", kako bi se i kroz ovu hrvatsku tradiciju, promovirala i pokazala važnost domaće proizvodnja mesa i vrhunskih hrvatskih proizvoda, što je važan smjer da se sačuva i domaća mesna industrija.

Meso iz ekstenzivnog uzgoja svinja

Kako se čulo, kvaliteta i sigurnost nikad nisu bili važniji, a upravo je to nešto na čemu rade u ovoj tvrtki. U mesnicama je uvijek svježe meso iz domaćeg uzgoja, a imaju već desetak mesnica u Slavoniji. Plan je daljnje širenje maloprodaje, dok s kooperantima razvijaju koncept proizvodnje domaćeg mesa.

"Smatramo da je za Hrvatsku važno, uz intenzivnu proizvodnju, revitalizirati te razvijati i ekstenzivno stočarstvo, posebice u svinjogojstvu, kako bi očuvali ruralna područja što bi ljudima osiguralo dodatni prihod, a u konačnici bi potrošači dobili još bolju kvalitetu mesa", naglasio je.

Glavni majstor i mesar Miroslav Radošević pokazao nam je da bi but, kako u Slavoniji nazivaju šunku, imao 25 kilograma, onda svinja mora težiti 250 kilograma, što je odnos jedan naprema deset, a meso ide u kulenove seke. Dodao je za to ona mora biti hranjena 13 do 14 mjeseci, pasmine landras, što se vidi po ušima koje nisu zašiljene, kao kod jorkšira, koji ima špicaste uši. No, čuli smo da je sve manje svinja u torovima u Slavoniji.

Nekada je svaka kuća na selu imala svinje, a danas se one mogu naći u svakoj desetoj, a kod ovih devet je i sve manje domaćih životinja koje su se svele na kućne ljubimce, ističu vrijedni mesari, koji su imali pune ruke posla oko pripreme više stotina kilograma mesa za čvarke i kobasice.

Mladi mesar Siniša Crnčan nam je otkrio da je najbolja, prošarana slanina, koja nije sapunjara, od mješanca landrasa i jokšira, što naši ljudi na selu znaju imati jer je landras više masnija svinja, a jorkšir mesnatija, pa u konačnici daje najbolje rezultate. Crnčan je na svinjokolju donio set od čak deset noževa, a među njima i tri koja su ručni rad, sa drvenim drškama, koje je naslijedio od svoga djeda Stjepana. Oni za njega imaju više sentimetalnu vrijednost, koja nije na prodaju, iako se dobar, kaže, profesionalni nož sa plasičnom ručkom, koja je i higijenski ispravnija, danas za svinjokolju može kupiti već od 160 do 200 kuna.

Šunka se najprije odimi i onda ide na vjetar

Radošević ističe da je za sušenje mese, potrebna i kvalitetna mesna komora, odnosno tradicionalna pušnica u Slavoniji, ali i oko nje se mora voditi računa jer i tamo stvari mogu krenuti krivim putem. Za to je potreban i kvalitetan vjetar, a najbolja je suha i jaka bura, što jača, koja je uvlači u kosti zbog hladnoće. Proces sušenja traje duže u Slavoniji, jer ima i više vlage u zraku nego li, primjerice, u Dalmaciji, pa sušenje zna potrajati i godinu dana. Važno je da se šunka, kao i kobasice, najprije odime, od deset do 12 dimova, i tek onda idu 'na vjetar'.

Inače, Mesoprerada je tvrtka sa stogodišnjem tradicijom, koja se razvija u suvremenu mesnu industriju sa stotinjak zaposlenih. Prošle godine započela je proces poslovnog restrukturiranja kao nužne pretpostavke za efikasan rast poslovanja i razvoj društva. Promijenjena je vlasnička struktura tvrtke te je pokrenut novi ciklus poslovanja, temeljen na novoj strategiji. Proizvodnja se temelji na svježem svinjskom i junećem mesu te asortimanu visokokvalitetnih suhomesnatih i polutrajnih proizvoda.

Kapacitet klaonice je 50.000 svinja i 3.000 junadi, te proizvodnja 500 tona prerađevina na godišnjoj razini. U proizvodnji tvrtka koristi domaću sirovinu većinom s područja Slavonije, čime jamči najbolje proizvode, koje distribuira kroz mrežu vlastitih maloprodaja, maloprodajne trgovačke lance, izvozna tržišta i HoReCa kupce.

"Sigurnost, sljedivost i vrhunska kvaliteta glavne su značajke naših proizvoda. Zadovoljavanje najstrožih higijenskih standarda u svim dijelovima proizvodnje temelj je za osiguravanje kvalitete i sigurnosti proizvoda te stjecanje povjerenja kupaca", zaključuje Matijević.