Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Tržište mlijeka
  • 13.05.2021. 18:00

Mlijeko sve više zamjenjuju biljni napitci? Što se događa na tržištu?

I u Hrvatskoj su sve zastupljeniji biljni napitci koji oponašaju mlijeko. Imaju li domaći stočari razloga za brigu?

Foto: Depositphotos/06photo
  • 1.169
  • 475
  • 0

"Ljudi su jedina živa bića koja još uvijek u starosti piju mlijeko. Znanstvenici su već odavno dokazali da to ima zdravstvene posljedice", sadržaj je lekcije iz jednog njemačkog školskog udžbenika u kojem se navode i moguće negativne posljedice konzumiranja mlijeka kao što je zakiseljavanje organizma, nedostatak kalcija, višak estrogena, alergije, akne, neurodermatitis, astma, rak... "Prema ovom tekstu, mlijeko je odgovorno za svaku civilizacijsku bolest", komentira autorica članka na portalu Agrarheute kojem su se javili ogorčeni poljoprivrednici vidjevši knjige iz kojih uče njihova djeca. 

Autorica poručuje čitateljima, mahom farmerima da razgovaraju s učiteljima, da im ukažu na netočne podatke u nastavnim materijalima, da čak traže i pisanu potvrdu o tome da se takav sadržaj više neće koristiti. Savjetuje im da potraže pomoć udruga i društvenih mreža, pišu izdavaču i traže ispravke ili se pak jave službama zaduženim za obrazovanje. 

Raste tržište biljnih mlijeka i mliječnih proizvoda

Istovremeno, sve više čitamo o rastu tržišta alternativnih mlijeka i mliječnih proizvoda, koji bi, prema prognozi analitičke kuće Mordor Intelligence trebalo rasti za 7,12 posto u razdoblju od 2016. do 2026. godine. 

"Očekuje se da će sve veća zabrinutost Europljana zbog konzumacije konvencionalne hrane i pića na životinjskoj osnovi te usvajanja veganske prehrane nakon izbijanja Covid-19 zbog sve veće svijesti o zdravlju potaknuti rast proizvodnje hrane i pića na biljnoj osnovi uključujući mliječne alternative", stoji u njihovom izvješću gdje dodaju kako ovakva vrsta proizvoda nije novost na tržištu. 

No, napominju, nedavni val inovacija u proizvodima koji oponašaju okus i strukturu tradicionalnih proizvoda od mesa i mliječnih proizvoda promijenio je igru ​​jer plijeni pažnju i kod ljudi koji jedu meso.

Osim situacije s koronavirusom, velik je utjecaj i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koja, kako ističu, također savjetuje konzumaciju zdravijih prirodnih masti i proteina, poput kokosa i soje. Tu je i sve veća rasprostranjenost intolerancije na laktozu što je također potaknulo potražnju za ovakvim proizvodima.  

EU štiti potrošače od zbunjivanja

Europska unija, na neki se način ograđuje od ovakvih trendova. Naime, priprema propis koji bi proizvođačima prehrambenih proizvoda na biljnoj bazi zabranio usporedbe s mliječnim proizvodima, a kako bi se potrošače zaštitilo od zbunjivanja. 

Treba napomenuti da već postoji propis kojim su zabranjeni nazivi kao što su "bademovo mlijeko" ili "sojin jogurt". Dakle, EU ide korak dalje kojim želi zabraniti nazive kao što je "alternativa mliječnim proizvodima" što znači da će potrošač tek detaljnijim pogledom na sastav proizvoda moći otkriti što on točno sadrži. Također, bilo bi zabranjeno pakiranje takvih proizvoda u ambalažu koja podsjeća na onu u koju se pakiraju mlijeko i mliječni proizvodi - kao što je tetrapak, plastične čašice i slično. 

U tvrtkama kao što su Danone, Nestle i Uniliver koje već duže vrijeme imaju i asortiman biljnih mlijeka i drugih proizvoda na biljnoj bazi, smatraju kako nova ograničenja nisu potrebna. U Danoneu čak smatraju kako se radi o diskriminaciji te da će u slučaju zabrane potrošači biti lišeni pravih informacija o proizvodu 

S druge, pak, strane, u Europskoj udruzi mljekara smatraju kako čak i nazivi kao što je "zamjena za sir" navode potrošače na pogrešan zaključak i otežava im promišljeni odabir. "Takozvana "zamjena" nedvojbeno nije isto što i pravi sir... to je jednostavno drugi proizvod", kategorički ističe njezin čelnik, Alexander Anton u razgovoru za Reuters.

EU proizvodi najviše mlijeka po stanovniku u skupini 20 najvećih razvijenih i gospodarstava u razvoju G20, ističe Reuters. Dodaju i kako prodaja prehrambenih proizvoda na biljnoj bazi trenutno doseže tri milijarde eura godišnje, a do 2025. godine trebala bi prema izračunima savjetodavne tvrtke ING Research poskočiti na pet milijardi, što bi odgovaralo samo 4,1 posto prodaje mliječnih proizvoda. 

Trebaju li se brinuti hrvatski stočari?

I u Hrvatskoj su sve zastupljeniji biljni napitci koji oponašaju mlijeko, ali i drugi proizvodi poput jogurta, biljnog sira (od onoga sličnog tilzitu, preko grčkog do parmezana), pudinga, sladoleda i sl. Također, raste broj onih koji se odlučuju na takav način prehrane. No, u Hrvatskoj agenciji za hranu i poljoprivredu (HAPIH) kažu kako hrvatski farmeri zbog toga ne trebaju brinuti. 

"Samodostatnost proizvodnje mlijeka u RH je vrlo niska i plasman hrvatskih farmera ne bi trebao biti značajnije ugrožen prodajom zamjenskih biljnih proizvoda", ističu u HAPIH-u, ali i dodaju kako biljna proizvodnja koja je sirovinska osnova za navedenu vrstu proizvoda ima vrlo dobre uvjete za razvoj u RH o čemu će više biti riječi na stranicama Agrokluba u narednim danima. 

Jer, zašto na vrijeme ne iskoristiti ovu nišu kojoj je prvenstveno potreban poljoprivredni sektor. 


Tagovi

Mliječna industrija Alternativa mlijeku Tržište Mliječni proizvodi Biljni proizvodi


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.