Na prvoj liniji: 27 zemalja će se boriti s prehrambenim krizama vođenim pandemijom

Nova analiza UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) i Svjetskog programa za hranu (WFP) identifikovala je 27 zemalja koje su na prvoj liniji nadolazećih prehrambenih kriza vođenih pandemijom, a kriza pogoršava stanje u državama koje se već bore s manjkom hrane.

Nijedna svjetska regija nije imuna, od Afganistana i Bangladeša u Aziji, Haitija, Venezuele i Srednje Amerike, Iraka, Libanona, Sudana i Sirije na Bliskom Istoku do Burkine Faso, Kameruna, Liberije, Nigera, Nigerije, Mozambika, Sierra Leone i Zimbabvea u Africi, stoji u izvješću FAO-a.

Gladuju, napadaju ih skakavci i koronavirus: Može li Afrika opstati?

Analiza upozorava da su ove zemlje u visokom riziku od pogoršanja u sigurnosti hrane u narednim mjesecima uključujući i veći broj ljudi koji se bore s akutnom gladi.

"Ove zemlje su bile suočene sa visokim nivoom nesigurnosti hrane i akutnom glađu i prije Covid-19 i to zbog ekonomskih kriza, nestabilnosti i nesigurnosti, klimatskih ekstremiteta i bolesti biljaka i životinja", napomenuo je generalni direktor FAO-a, QU Dongyu.

"Oni su sada na prvoj liniji i nose glavni uticaj razornih učinaka koronavirusa na prehrambene sisteme, koji unutar zdravstvene krize stvaraju i dodatan problem sa glađu stanovništva", rekao je Dongyu te dodao kako treba što prije učiniti što više da se zaštite tamošnji prehrambeni lanci i najugroženije stanovništvo.

Načini na koje virus stvara probleme s glađu

Iz organizacija poručuju da postoje četiri glavna načina na koji Covid-19 tjera ljude na glad:

• Napuštanje poslova i manja plata znači da ljudi imaju manje novca koji troše za hranu i domaćinstvo te da inostrani radnici šalju novac rođacima u takve zemlje kako bi mogli preživjeti. Istovremeno, cijene hrane sve su veće u mnogim zemljama što predstavlja prepreku u kupovini namirnica;
• Niz poremećaja povezanih sa potrebnim pandemijskim i zdravstvenim protivmjerama takođe ima značajan i sve veći uticaj na proizvodnju i snabdjevenost hranom;
• Očekivani državni prihodi znače da su kritične sigurnosne mreže poput socijalne zaštite i programa školske prehrane nedovoljno finansirane i nisu u stanju zadovoljiti sve veće potrebe;
• Pandemija doprinosi i političkoj nestabilnosi i podstiče sukobe. Na primjer, sukobi nastaju između zajednica zbog prirodnih resursa poput vode ili pašnjaka što dodatno remeti poljoprivrednu proizvodnju i tržišta.

Anketirali su poljoprivrednike, kakvi su rezultati?

Noviji dokazi iz trenutnih FAO anketa u zemljama as prehrambenom krizom ukazuju da se proizvodnja hrane pojavljuje kao ozbiljan izazov. Anketirani poljoprivrednici prijavljuju brojne izazove u pristupu sjemenskom materijalu što rezultira i manjom sjetvom.

Na Haitiju njih 90% očekuje znatno smanjenje proizvodnje žitarica. U Kolumbiji je više od polovine ispitanih stočara prijavilo probleme u pristupu stočnoj hrani dok se u Južnom Sudanu dvije trećine bori za pristup zdravstvenoj zaštiti životinja.

Ova bi dinamika vjerovatno dovela do začaranog ciklusa pada proizvodnje, smanjenih mogućnosti poljoprivredne radne snage i povećanja cijena hrane, što će rezultirati negativnim strategijama suočavanja i daljnjim pogoršanjem sigurnosti hrane. U pokušaju da se suprotstavi tome FAO je objavio revidirani apel u iznosu od 428,5 miliona američkih dolara u skladu sa Globalnim planom humanitarnog odgovora UN-ovog sistema na COVID-19.

Loše stanje u mnogim državama

U Afganistanu je cijena hrane porasla do 20% dok je pandemija takođe uzrokovala smanjene prihode, poremećene lance snabdjevenosti hranom i smanjila pristup problemima poljoprivrednih inputa, goriva i radne snage. U Bangladešu je ekonomski uticaj krize uzrokovao povećanje stope siromaštva na čak 40%.

U Etiopiji je pandemija u kombinaciji sa poplavama i najezdom pustinjskih skakavaca uzrokovala manje prinose. Na Haitiju pored krize bile su i nestabilne padavine koje su dovele do pada prinosa. U Sierra Leoneu su cijene glavnih prehrambenih proizvoda već porasle znatno iznad njihovog dugoročnog prosjeka, a smanjenje poljoprivredne proizvodnje moglo bi dovesti do daljnjeg rasta cijena hrane.

Skakavci se proširili i na drugi kontinent - pojedu 400.000 tona hrane dnevno

U Somaliji se očekuje da će izazovi Covid-19, u kombinaciji sa nedavnim poplavama i uticajem skakavaca, smanjiti proizvodnju glavnih usjeva, koji će biti ubrani u julu, za 20 do 30%. Izvoz stoke već je smanjen za 20%, a očekuje se još jedno smanjenje od 30 do 50%  zbog smanjene potražnje Saudijske Arabije, nakon otkazivanja hodočašća tokom Ramazana. Očekuje se da će se broj stanovnika u Somaliji, koji su podvrgnuti akutnoj gladi, utrostručiti u odnosu na prošlu godinu.

U Jemenu već vlada najveća svjetska prehrambena i humanitarna kriza. Od aprila je tamo zabilježeno povećanje cijena hrane za 35% u nekim područjima. Zimbabve je izdržao jednu od najsušnijih sezona, što je dovelo do značajnog deficita žitarica drugu godinu zaredom. Ekonomski uticaj pandemije ondje se već primjećuje daljom inflacijom.

Foto: Flickr licenca CC