Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sigurna hrana
  • 10.11.2016. 16:30

Najčešći uzroci kontaminacije hrane

Bolja Edukacija za Sigurniju Hranu je inicijativa Europske komisije čija je uloga da u zemljama članicama organizira radionice i edukacije u područjima zakona o hrani.

  • 2.332
  • 48
  • 0

Izvršna Agencija za Potrošače, Zdravlje, Poljoprivredu i Hranu (Consumers, Health, Agriculture and Food Executive Agency - CHAFEA) obuhvaća EU programe za zdravlje, programe za potrošače i inicijativu "Bolja edukacija za sigurniju hranu" (BTSF).

Bolja Edukacija za Sigurniju Hranu (Better Training for Safer Food) je inicijativa Europske komisije čija je uloga da u zemljama članicama organizira radionice i edukacije u područjima zakona o hrani i hrani za životinje, zdravlju životinja i njihovoj dobrobiti, kao i o zaštiti bilja.

Edukacije u lancu hrane

Granične kontrole su bitna stavka kojom se pravovremeno sprječava ulazak hrane na EU tržište. Stoga su edukacije sudionika u lancu hrane od velike važnosti, jedna od takvih edukacija/radionica je održana 24. do 28.10.2016. u letonskoj Rigi. Glavni dio edukacija se odnosio na Uredbe 884/2014 i 669/2009.

Prilikom kontrola (inspekcija) hrane i hrane za životinje iz trećih zemalja na granici temeljem analiza uzetih uzoraka koje vrše ovlašteni/akreditirani laboratoriji donose se odluke o slobodnom puštanju robe u daljnji promet unutar EU, ili o zadržavanju, uništavanju ili vraćanju robe.

Najčešći razlog za zadržavanje robe na granici (tj. sprječavanje njenog dolaska do krajnjih potrošača) je njezina kontaminiranost do koje može doći na samom mjestu proizvodnje (npr. farma, ribogojilište), prerade ili prilikom transporta.

Kontaminacija hrane

Kontaminacija hrane može biti fizička (sve što je vidljivo golim okom), kemijska (kemikalije za čišćenje, pesticidi, boje, otapala, medikamenti), mikrobiološka (mikroorganizmi iz otpada, životinja, voća i povrća).

Neke od najčešćih prijetnji po zdravlje ljudi i životinja predstavljaju prisutnost aflatoksina, pesticida, metala, sudan boja, dioksina, pentaklorofenola i melamina u hrani.

20% svjetskih usjeva sadrži mikotoksine

Poseban rizik se odnosi na aflatoksine koji su proizvod gljivica i plijesni koje koloniziraju žitarice ili orašasto voće tijekom žetve/berbe ili u fazi skladištenja u uvjetima povišene vlažnosti. Posljedično tome, aflatoksine je moguće pronaći i u mlijeku životinja hranjenih kontaminiranom krmom.

Aflatoksini su vrlo otrovni i mutageni, pripadaju u skupinu tvari koje pokazuju najvišu karcinogenost (najčešće karcinom jetre), a unatoč tome često im se ne posvećuje dovoljno pažnje ili ih se ignorira. Osim zdravstvenog problema uzrokuju i ekonomske probleme, prema informacijama FAO-a 20% svjetskih usjeva sadrži mikotoksine, zbog čega se šteta procjenjuje na stotine milijuna dolara.

Aflatoksini su prilično stabilne komponente, zagrijavanjem ili kuhanjem se ne inaktiviraju i niti jedna vrsta životinja nije otporna na njihovo djelovanje. Na aflatoksine su pogotovo osjetljiva djeca.

Strogo regulirani pesticidi

Pesticidi imaju brojne negativne utjecaje te su u EU strogo regulirani. Mogu uzrokovati neurološke poremećaje. Dioksini i pentaklorofenol su visoko toksične tvari, zagađivači okoliša, uzrokuju poteškoće u razvoju i reprodukciji, utječu na imunološki i hormonalni sustav, uzrokuju karcinome.

Melamin ima više različitih primjena u industriji, dodavanjem u mlijeko i druge namirnice prividno povećava sadržaj bjelančevina. Poznata je afera iz 2008. kada je otkriveno da ga više kompanija koristi za proizvodnju hrane za djecu i dojenčad. Melamin uzrokuje reproduktivne smetnje, mokraćne i bubrežne kamenčiće i posljedično tome karcinom mjehura.

Proces kontrole robe

Uredbom (EZ) br. 669/2009 se određuje da ovlaštena mjesta uvoza robe (DPI - Designated place of import) moraju imati dovoljno ovlaštenog, stručnog osoblja, opreme, postrojenja. Lista DPI je dostupna na stranicama Europske komisije i Europska komisija posebno odobrava svaki DPI.

Svaki dovoz robe mora biti prethodno najavljen putem Zajedničkog ulaznog dokumenta (CED - Common entry document), a osim toga mora sadržavati i izvješće (sadrži rezultate uzorkovanja i analize od strane ovlaštenog/akreditiranog laboratorija), certifikat, i identifikacijski kod.

Kontrola robe se sastoji od dokumentacijske, identifikacijske i fizičke provjere (fizička provjera se provodi na temelju procjene rizika, što je posebno navedeno u Prilogu Uredbe). Dokumentacijska provjera smije trajati najviše dva dana, a trajanje fizičke provjere ovisi o trajanju laboratorijskih pretraga i rezultata analiza. Roba se pušta u slobodni promet jedino ako su sve izvršene kontrole u redu, što ovlaštene osobe potvrđuju popunjavanjem drugog lista CED-a, koji zatim mora pratiti robu do krajnjih mjesta isporuke.

O svim uvozima hrane i hrane za životinje ovlaštena tijela su dužna kvartalno izvještavati institucije Europske komisije, a temeljem tih izvješća se izrađuje koordinirana procjena rizika i usklađeni odgovor na rizik.

Lista proizvoda na koje se primjenjuje Uredba (EZ) br. 669/2009 je navedena u prilogu Uredbe, podložna je izmjenama (ovisno o procjeni rizika) i uglavnom se odnosi na orašaste plodove, začine, voće, povrće, biljke, čaj, enzime i dr.

Najčešći rizik orašasti plodovi

Uredba 884/2014 donesena je u svrhu kontrole određene hrane i hrane za životinje prilikom uvoza iz trećih zemalja s obzirom na rizik od aflatoksina. Najčešći rizik od kontaminacije aflatoksinima prijeti iz lješnjaka, sušenog voća, kikirikija, pistacija, sjemenki lubenica i dr., uz napomenu da rizik ovisi o zemlji iz koje se roba doprema, što je točno navedeno u Prilogu Uredbe.

Prilikom fizičke kontrole pošiljke na aflatoksine najvažnije je uzorkovanje, jer su aflatoksini vrlo heterogeno raspoređeni u pošiljci. Zato je bitno uzeti veći broj manjih uzoraka (do 100), što ovisi o količini, pakiranju i vrsti robe. Uzorak mora biti reprezentativan, tj. po sastavu vjerno predstavljati ukupnu količinu robe iz koje je uzet. Uzorkovanje se vrši u najlonske vrećice u tamnijoj prostoriji, jer su aflatoksini osjetljivi na UV zračenje.

Detaljan opis uzorkovanja stočne hrane dan je u Uredbi (EZ) br. 152/2009. Laboratorij koje provodi analizu hrane ili hrane za životinje mora biti akreditiran prema EN/IEC ISO 17025 standardu, smije koristiti rutinske metode ispitivanja, a rezultat mora biti prikazan zajedno sa mjernom nesigurnošću.

Autor: Alen Blažek


Tagovi

BTSF CHAFEA

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Tisuće španjolskih poljoprivrednika prosvjedovalo u Madridu: Guše nas pravila ZPP-a

Tisuće španjolskih poljoprivrednika i jučer su, 17. ožujka, prosvjedovali u središtu Madrida.  Kako piše dw.com, u centar glavnog grada stigli su sa stotinama traktora, z...

Više [+]