Pale cijene žitarica i ulja, a što je poskupjelo?

U lipnju su svjetske cijene hrane pale treći mjesec uzastopno. Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu FAO indeks je pao za 2,3 posto u odnosu na svibanj iako je i dalje 23,1 posto iznad svoje vrijednosti u prethodnoj godini za isti mjesec.

Pad je predvođen padom vrijednosti biljnih ulja, žitarica i šećera, dok su porasle mlijeka i mesa.

Jeftinije žitarice

FAO indeks cijena za žitarice je 166,3 boda, što je pad od 4,1 posto u odnosu na svibanj, ali je i dalje iznad vrijednosti za lipanj 2021. godine i to za 27,6 posto.

U svibnju su međunarodne cijene pšenice dostigle skoro rekordan iznos, a u lipnju su pale za 5,7 posto. Pad je potaknut sezonskom dostupnošću nove žetve na sjevernoj hemisferi, poboljšanim uvjetima usjeva kod nekih velikih proizvođača, uključujući Kanadu, većim izgledima za proizvodnju u Rusiji i sporijom globalnom potražnjom za uvozom.

Kada je riječ o krupnozrnim žitaricama, međunarodne vrijednosti su pale za 4,1 posto, ali su i dalje bile 18,4 posto iznad svojih vrijednosti iz prethodne godine. U Argenitini i Brazilu žetva kukuruza je brzo napredovala, a zajedno s dobrom žetvom kukuruza u SAD potaknuli su pad svjetskih cijena od 3,5 posto. Cijene sirka i ječma pale su za 4,1 posto, odnosno 6,1 posto. Velika potražnja za rižom uvjetovala je poskupljenje.

Jeftinije ulje, skuplje meso

Kada su u pitanju biljna ulja, FAO indeks je iznosio 211,8 bodova, a to je pad od 7,6 posto u odnosu na svibanj. Pad indeksa je potaknut nižim cijenama palminog, suncokretovog, sojinog i uljane repice. Već treći mjesec za redom pojeftinjuje palmino ulje. Sezonski rast proizvodnje u glavnim zemljama proizvođačima poklopio se s izgledima za povećanje izvoznih zaliha iz Indonezije usred velikih domaćih zaliha.

Svjetske kotacije cijena suncokreta i sojinog ulja su također pale, a globalna potražnja je smanjena. Nova žetva uljane repice i manja potražnja su diktirale niže vrijednosti ove uljarice.

Svi mliječni proizvodi su skuplji za 4,1 posto u odnosu na svibanj, odnosno 149,8 bodova. U odnosu na isti period prošle godine poskupjeli su za 24,9 posto. Najviše su porasle kotacije za sir, potkrijepljene porastom uvozne potražnje za zalihama usred zabrinutosti tržišta oko dostupnosti ponude kasnije tijekom godine, jer je toplinski val ranog ljeta dodatno opteretio ionako nisku proizvodnju mlijeka u Europi. Zbog globalne ograničenosti ponude i malih zaliha porasle su svjetske cijene mlijeka u prahu, a oporavile su se i vrijednosti maslaca.

FAO indeks cijena mesa je bio 124,7 bodova što je 1,7 posto više u odnosu na svibanj. Postignut je novi rekord i premašena vrijednost iz lipnja 2021. godine za 12,7 posto. Poskupilo je meso svih vrsta, a ono peradi je dostiglo najviše iznose. Skuplje je i goveđe, jer je Kina ukinula ograničenja uvoza iz Brazila. Kina i dalje ima smanjen uvoz svinjetine, ali su se cijene polako oporavile.

Šećer je imao 117,3 boda što je za 2,6 posto manje u odnosu na svibanj. To je pad već drugi mjesec i dostigao je najnižu razinu od veljače. Na to su utjecale međunarodna potražnja šećera i kotacije cijena. Većim zalihama i onim nižim svjetskim doprinijelo je slabljenje brazilskog reala u odnosu na američki dolar i veća proizvodnja zbog niže vrijednosti etanola u Brazilu. Značajniji pad spriječila je neizvjesnost oko rezultata tekuće sezone.