Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj voća
  • 24.06.2020. 09:30
  • Banjalučka regija, Republika Srpska, Palačkovci

Popović: Uzgoj voća može biti isplativ, tržište uvijek traži inovativan proizvod

Svjesni su, kaže za Agroklub Dejan Popović, da tržište stalno traži nove proizvode i da, ako želiš opstati, moraš uvoditi inovacije i nuditi tržištu ono što potrošači zahtjevaju.

Foto: Favebook/Dejan Popović
  • 325
  • 55
  • 0

I dok brojni voćari napuštaju svoje zasade jer im samo donose gubitke, porodica Popović iz sela Palačkovci kod Prnjavora nema tih briga, pa umjesto odustajanja od proizvodnje, razmišljaju o tome kako da je prošire i unaprijede.

Prošle godine su tako došli na ideju da bi kruške i šljive iz svog voćnjaka mogli početi prerađivati, pa su iz njihove radionice veoma brzo izašli zdravi sokovi, voćne rakije i kompoti.

Domaće prerađevine su dosta tražene

Svjesni su, kaže za Agroklub, Dejan Popović, da tržište stalno traži nove proizvode i da, ako želiš opstati u poljoprivredi, moraš iznova uvoditi inovacije i nuditi tržištu ono što je jedinstveno i autentično.

Popovići su tako shvatili da u ponudi nema dovoljno zdravih domaćih prerađevina pa su odlučili da naprave svoj proizvod koji je prirodan, bez ikakvih dodataka i konzervanasa.

"Pored toga vodili smo se i prostom računicom, a to je da dio krušaka prodamo kao ekstra klasu po konzumnim cijenama, a da onaj drugi dio, koji je za industriju, preradimo i dobijemo finalni proizvod, čime ćemo obezbjediti veću cijenu voća", pojašnjava Dejan.

Nude tržištu nešto novo i autentično (Foto: Snježana Karić)

Razmišljajući koji je to konkretno proizvod, odlučili su se za hladno cijeđene sokove od kruške, koji su pasterizovani i u kojima su sačuvane sve nutritivne vrijednosti i blagodeti voćke.

Pored toga, u ponudu su ubacili i suve šljive i kruške, koje su ostale pune aroma i koncentrisanog prirodnog voćnog šećera.

"Imamo voćne rakije od kruške viljamovke, kao i kompot od kruške. Kompot radimo tako što krušku potopimo u šećerni sirup i ne dodajemo nikakve konzervanse. Za sada imamo tu paletu proizvoda ali će se ona postepeno širiti. Pratićemo tržište da vidimo kakvi će biti trendovi, tražnja i koji će proizvodi biti prepoznati", otkriva ovaj proizvođač.

Fokus na preradi voća

Ovaj uzgajivač, koji je inače po struci diplomirani inženjer stočarstva, kaže da se u voćarstvu našao sasvim slučajno, odnosno amaterski iz čistog hobija kada je prije dvije decenije odlučio da se upiše na Poljoprivredni fakultet.

Tada je zasadio mali zasad krušaka koji je više bio eksperimentalan nego što se može nazvati ozbiljnom proizvodnjom.

Iako svjestan da je voćarstvo složena i osetljiva grana poljoprivrede i da proizvođači moraju imati i znanja i iskustva da bi od svog zasada ostvarili pristojnu dobit, to ga nije nimalo obeshrabrilo. Svjestan je bio činjenice da su početna ulaganja velika i da se na prvi dobar rod treba pričekati.

Rođaci otvorili vinariju na crvenom brijegu i oživljavaju legende

Devet godina nakon što je zasadio prve kruške i uvidio greške koje su činili tokom proizvodnje, 2009. godine na hektaru i po zasniva novi zasad krušaka.

Danas se njihov voćnjak prostire na dva i po hektara i na njemu se nalazi 3.300 stabala krušaka - Viljamovke, Abata Fetel i Santa Marija.

"Pored kruški, imamo i zasađen i manji broj šljiva na okućnici, a u planu nam je da posadimo još šljiva, ali i drugog voća koje planiramo prerađivati i tako popuniti paletu proizvoda od prerađevina", ističe voćar kojem u poslu pomaže cijela porodica, a posebno supruga Nataša koja je, inače, po struci diplomirani inženjer ratarstva.

Kako kaže da prirodne nepogode koje su nas proteklih godina zadesile, nisu zaobišli ni njih, ali da nije imao mnogo štete na svojim kruškama.

"Klimatske promjene nam iz godine u godinu donose sve veće nepoznate situacije, od snijega na cvijet ove godine pa do niskih temperatura u doba cvjetanja voća. To, međutim, nije mnogo uticalo na moj voćnjak i imaćemo krušaka i ove godine. Naše su voćke bile u sopstvenoj kondiciji, dobro ishranjene i dobrog zdravstvenog stanja pa su to prebrodile na njima karakterističan način", ističe on.

Uvozno nije bolje od domaćeg!

Ova vrijedna porodica osim što većinu svog vremena provodi u voćnjaku, brinući se o ogromnom zasadu krušaka, Popovići su nadaleko poznati i po uzgoju brojlera, odnosno pilića koji se uzgajaju za meso.

Dejan je u ovaj posao, takođe, ušao 2000. godine na početku svog studiranja i to zajedno sa svojim bratom.

U početku su brat i on nabavili 6.000 komada brojlera, ali im je posao veoma brzo počeo da "cvjeta" pa su šest godina kasnije kapacitet proširili za još 13.000 brojlera. Danas tako na svom imanju imaju ukupno 20.000 brojlera u turnusu.

"Brojlere radimo kooperantskim ugovorima za firme. Sve ovo nam oduzima jako puno vremena i na poslu smo faktički 24 sata dnevno. Nema odmora, ali pošto je riječ o porodičnom poslu, nekako se svi organizujemo i svako ima svoje zaduženje. Posao jeste zahtijevan ali se isplati raditi ga jer da je drugačije ne bi se bavili time", navodi on.

Domaći prepoznati na tržištu (Foto: Snježana Karić)

Dodaje da u sezoni branja krušaka ili isporuke pilića zapošljavaju sezonske radnike jer drugačije ne bi mogli sve sami da stignu.

Bez obzira na obiman posao, ističe da se nikada nije pokajao što se počeo baviti poljoprivredom.

Kaže da mu jedino smeta činjenica da mnogi ljudi ne prepoznaju domaće proizvode kao nešto čemu trebaju dati prednost već se radije odlučuju za one uvozne, koji su upitne kvalitete.

"Ljudi su naučili da prednost daju onome što vide na TV reklamama umjesto domaćem proizvodu. Imamo trend kupovanja stranih brendova jer je to marketinški strahovito podržano i sufinansirano od njihovih matičnih država iz kojih ti proizvodi dolaze. Naš cilj je da se pokušamo predstaviti proizvođačima putem sajmova kako bi oni probali naše proizvode i uvjerili se da uvozno nije bolje od domaćeg. Pored toga, želja nam je da nam potrošači dođu na naše imanje u Palačkovce i vide gdje proizvodimo i kako prerađujemo", ističe Dejan.

Ovaj proizvođač se nada da će se domaća proizvodnja početi više cijeniti u našoj zemlji i da će stanovništvo prepoznati njihov kvalitet.


Fotoprilog


Tagovi

Uzgoj voća Prerada voća Dejan Popović Domaće prerađevine Sezonski radnici Kvalitet proizvoda Uzgoj brojlera Klimatske promjene Eksperimentalni voćnjak Voćari


Autorica

Snježana Karić

Više [+]

Snježana je diplomirana novinarka, komunikologinja sa dvadesetogodišnjim radnim iskustvom u medijima u BiH. Aktivna je članica Udruženja BH novinari i velika zaljubljenica u prirodu i ljekovito bilje. Uživa da fotografiše svijet oko sebe, putuje i isprobava dobra vina.