Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Brendiranje koprive
  • 08.10.2021. 15:00
  • Koprivničko-križevačka, Koprivnica

Povratak tradicije Podravine, samonikle biljke po kojoj je Koprivnica dobila ime

Vjerujem da ćemo uspjeti u tome da s godinama kopriva postane prepoznatljiv proizvod ne samo Koprivnice, nego i županije, čulo se na predstavljanju projekta revitalizacije ove biljke.

Foto: Marinko Petković
  • 502
  • 53
  • 0

Nova gastronomska ponuda grada Koprivnice, temeljena na tradicionalnim jelima iz Podravine, kreativnog naziva "KOPRIVnicA na tanjuru" bila je povod za posjet tamošnjem Podravkinom muzeju prehrane, te kušanju koprivinog zdravog doručka na Gradskoj tržnici kao i dijela prikaza Renesansnog festivala, koji oživljava njezinu višestruku primjenu. Kušali smo i bogat sezonski jelovnik nagrađivane kuharice Nikoline Lončar, nositeljice titule državne prvakinje te članice Hrvatske kulinarske reprezentacije, koja se uzda u koprivu.  

"Vidjeli smo što se sve može dobiti od nje u kulinarstvu, a koja je naša pomalo zaboravljena tradicija. Vjerujem da ćemo uspjeti u tome da s godinama kopriva postane prepoznatljiv proizvod ne samo Koprivnice, nego i županije", kaže Renato Labazan, direktor Turističke zajednice grada gdje je još prije gotovo 70 godina stasala i Podravka, čiji je Muzej prehrane prava riznica dokumenata o tradicionalnoj proizvodnji hrane na selu, a onda i u gradu.

Recepti tradicijske kuhinje 

Kako smo čuli, Koprivnica je grad koji je sačuvao velik dio svoje kulturno-povijesne graditeljske baštine, a jedan od njih je i Muzej prehrane Podravka smješten u adaptiranim zgradama nekadašnje Gradske klaonice, vrijednome i najstarijem primjeru industrijske arhitekture u ovom gradu, izgrađenom još davne 1892. godine.

Jedinstven je primjer prikaza industrijskoga proizvodnog procesa i jedan od malobrojnih takvih primjera u Hrvatskoj. Vrijedna etnografska zbirka oruđa, sprava, alata i posuđa zorno prikazuje proizvodnju, transport, preradu, čuvanje i konzumiranje hrane u seoskoj sredini u prvoj polovici 20. st. na području sjeverozapadne Hrvatske. Već u dvorištu se nalazi rijedak parni stroj, odnosno vršilica iz davne 1912. godine, tzv. dankarica, a koja je 1979. godine nabavljena iz Budimpešte. Po jedna, čuli smo, nalazi se još u Zagrebu i Osijeku.

Vršilica iz 1912. godine 

Nada Matijaško, voditeljica Muzeja, ističe da se u zbirci čuvaju i brojni recepti tradicijske kuhinje. Zbirka industrijske tehnologije daje povijesni pregled Podravkinih proizvoda na temelju odabranih primjeraka stare ambalaže i etiketa, a rekonstrukcija prve linije za proizvodnju dehidriranih juha je iz 1958. godine. Obilježava odluku o proizvodnji juha kao presudan trenutak u povijesti tvrtke koji je potaknuo njezin daljnji snažan razvoj, ali nije odmah sve krenulo na "velika vrata". Trebala je i veća pomoć marketinga, stručnjaka iz iz legendarne agencije Ozeha, jer je i marketing bio još u začecima na domaćem tržištu, da prve juhe iz Podravke dođu do potrošača. Najčešće se to radilo putem velikog razglasa, kojega je vozio kamion po naseljima, a poslije su došli foto i filmski žurnali, odnosno prve reklame.

To su i godine kada legendarna prof. Zlata Bartol, majka Vegete, dolazi u tvrtku i počinje stvarati i danas najpoznatiji domaći izvozni prehrambeni proizvod, koji odnedavno ima i bio izvedenicu od 12 eko biljaka, jer se na sezonskoj proizvodnji nije mogla gradati sigurnija budućnost velike prehrambene tvrtke.  

Zdravi kutak na gradskoj tržnici

Sukladno zdravim trendovima u prehrani, na Gradskoj tržnici je odnedavno prvi  kiosk "Smutek-domaći kutek", koji je spoj tradicionalnog i modernog, kojem su osnova proizvodi iz koprivničkog kraja i certificiranih prodavača na gradskoj tržnici.

Dubravka Horvat, članica Uprave Komunalca, kaže da je sve sačinjeno od recikliranog materijala. Dodaje da na ovaj način pokušavaju osvijestiti potrošače na ono što je važno, a to je da smanjimo otpad i vratimo što više stvari ponovo u upotrebu. Grad razvrstava 55 posto otpada te ima kompostanu za recikliranje bio otpada. "Osmislili smo i zanimljiv jelovnik, između ostalog i smoothie od svježe koprive i zljevanku. Dakle, nudimo zdravu okrepu od domaćih proizvoda direktno s naše tržnice po prihvatljvim cijenama", kaže ona.  

Legenda kaže da je kralj Bela IV. pao s konja u koprive te grad nazvao Koprivnica

Mirjana Smolek Potočnik, voditeljica Gradske tržnice, kaže da imaju 83 lokalna OPG-a te 42 certificirana proizvođača, koja na tržnici, od kuda povrće dolazi direktno u Smutek, prodaju isključivo svoju robu bilo da je to povrće, suhomesnati proizvodovi ili voće. Tržnica ima ukupno 146 zakupaca prodajnih mjesta. Dakle, popunjena je tri četvrtine, a 50 stolova je namijenjeno sezonskoj prodaji.   

Kozmetika od kozjeg mlijeka i pivo od koprive

Posjetili smo orginalni i atraktivni Renesansni festival, koji nosi titulu najboljeg domaćeg festivala, te je postao poznat i izvan granica Lijepe naše.

Labazan kaže da Koprivnica, poznati industrijski grad, svoje ime duguje samonikloj jestivoj biljki, odnosno koprivi. Prema legendi iz davnih vremena, najezde Mongola 1242. godine, ugarsko-hrvatski kralj Bela IV. pao je s konja u koprive te je ljutit nazvao mjesto Koprivnicom, a stanovnike Koprivničancima i tako je ostalo do danas. Iz tog razloga, na koprivi se temelje mnogobrojni originalni suveniri i gastronomske delicije, kao i craft pivo te podravski motivi, a do izražaja dolaze najviše na najbogatijem Renesansnom festivalu na kojem se odvija i svojevrsna koprivijada.

Okušali smo se u viteškom streličarstvu, kušali koprivnjake (inačicu medenjaka), rakiju od koprive te preparativnu kozmetiku OPG-a Korošec iz Đelekovca od kozjeg mlijeka i koprive.

Ivana Korošec ističe da mužnja 200-njak koza traje dva i pol sata ujutro, te isto toliko navečer, putem posebne muzilice koja može istovremeno primiti 24 koze te mlijeko ide direktno u laktofriz, bez pretakanja. Godišnje dobiju oko 80.000 litara mlijeka koje predaju Vindiji te izrađuju prirodnu kozmetiku, a na taj način osiguravaju sredstva za život petočlane obitelji. Čuli smo da je to bio dug put, koji je trajao pune tri godine. Počeli su s 30 koza, a sada čekaju da nakon više od godinu dana završi i natječaj iz Programa ruralnog razvoja za mjeru iz nepoljoprivrednih djelatnosti na koji su se davno javili. 

Tradicionalna jela iz Podravine na novi način 

Vratimo se kuharici Nikolini Lončar koja se prije 12 godina upustila u ugostiteljsku avanturu, nakon čega joj se pridružuju Jasminka i Manuela Sirovec. Tri mlade dame zajedničkim snagama, ubrzo su pansion Zlatan, nekadašnju krčmu, pretvorile u hotel s tri zvjezdice. Njihov jelovnik temeljen je na lokalnim namirnicama i domaćoj proizvodnji, na koju je Lončar jako ponosna. Jesenski jelovnik obogaćen je darovima prirode koje je niklo i dozrelo pod sunčevim zrakama Podravine.

Nikolina je vrlo kreativna u domaćoj kuhinji. Nositeljica je titule državne prvakinje, a postigla je odlične rezultate i na svjetskim natjecanjima te donijela kući brojne medalje. Kada je krenula na kulinarska natjecanja imala je samo 23 godine, ali je vrlo brzo ušla i u Hrvatsku kulinarsku reprezentaciju, čiju uniformu predano nosi.

Podravski soparnik od - koprive 

Ističe da je rođena i odrasla u Torčecu, a danas živi u Koprivničkom Ivancu i majka je Mije i Petra. Za nju je kuhanje uvijek bio izazov i uopće ne pomišlja da ode raditi u neki "razvikani" restoran u Zagreb ili na more. "Ovdje sam zadovoljna i dokazujem da za kvalitetu restorana nije bitno gdje se on nalazi, nego kako se u njemu radi", ističe u hodu dok budno pazi na svoja jela.

Baklava i podravski soparnik od koprive

Uz koprivu je poslužila jesenske namirnice poput buče i kestena. Na jelovniku su se mogla naći brojna predjela - juha od koprive, mini hamburgeri s tijestom od koprive, rolada od koprive sa svježim sirom, šunkom i paprikom, trubice punjene humusom od slanutka i koprive, tikvice s roštilja s medom i čilijem, goveđi jezik, okruglice punjene sirom i koprivom.

Za glavno jelo-okruglice s koprivom, domaće njoke, povrće sa žara, teletinu s umakom od šumskih gljiva, juhu od koprive, pohani lungić u parmezanu i češnjaku, puretinu u buči, puretinu tostiranu s parmezanom te krumpir sa špekom, lukom i gljivama.

Za desert-štrukle s tijestom od koprive punjene sirom, dizani kolači s orasima i makom, kesten torta, torta s bučom i sirom, torta s koprivom, baklava od koprive, kao i podravska pita od koprive ili soparnik od koprive, koji će umjesto maslinovog dobiti bučino ulje, kako bi i na taj način ostali što bliže Podravini.  


Fotoprilog


Tagovi

Kopriva Jestiva biljka Tradicija Koprivnica Renato Labazan Muzej prehrane Podravka Nada Matijaško Nikolina Lončar Ivana Korošec


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.