Voćari i povrtari iz Šumadije sada imaju mogućnost više, da svoje proizvode prodaju prerađivačkoj industriji. Fabrika u obližnjim Jarmenovcima je rehabilitovana i od otkupljenih plodova pravi zimnicu traženu na zapadnoevropskom tržištu
Šljiva iz Šumadije koja nije plasirana u Rusiju i čija je cena letos bila niska, prodaće se na zapadno-evropskom tržištu, ali kao pekmez. Burad sa pekmezom iz fabrike za preradu voća i povrća u Jarmenovcima u okolini Topole već su spremna za isporuku. Kupcima će pekmez biti isporučen kao proizvod bez dodatog šećera i konzervansa.
U fabrici za preradu voća i povrća u Jarmenovcima oko 300 tona pekmeza od šljiva spremno je da krene put Nemačke i Austrije. Zahvaljujući ovoj i sličnim porudžbinama, šljiva iz Šumadije je našla svoje kupce.
"Kapacitet dnevne proizvodnje je 15 tona pekmeza. Stranci su zainteresovani za ovaj proizvod. Očekujemo da ćemo pekmez izvoziti i na tržište USA" kaže Anđela Ristić, iz menadžmenta fabrike. Jarmenovačka fabrika je jedina u ovom kraju koja od lokalnog voća i povrća pravi finalne proizvode. Osim pekmeza, prave još 12 vrsta džemova, ajvar, turšiju. Godišnje prerade oko 8.000 tona voća i povrća, a proizvode plasiraju u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Makedoniji.
"Celokupan repromaterijal otkupljujemo od lokalnih proizvođača. Poljoprivrednicima iz Topole bitno je da imaju sigurno mesto gde mogu da prodaju voće i povrće. I geografski smo im blizu, tako da su troškovi transporta minimalni", objašnjava Ristić.
Vlasti u Topoli smatraju da je, osim hladnjača pomoću kojih proizvođači kalkulišu čekajući bolju cenu za svoje voće, prerađivačka industrija dobar potez. Ova fabrika radi dve godine, nakon što je cele dve decenije bila potpuno zapuštena i van funkcije.
"Ključna je stvar da imamo bar još jedan ovakav prerađivački pogon. Dok smo bili bez fabrike, voćari i povrtari nisu znali šta će sa rodom koji je imao nisku otkupnu cenu ili im se nije isplatilo da ga beru i transportuju na dalje realicije kako bi ga prodali. Sada, imaju mogućnost više. Oni koji ne žele da čekaju bolju cenu ili im jednostavno u nekom trenutku treba "živ" novac, mogu plodove da predaju fabrici. S druge strane, s naplatom takozvanih industrijskih padalica mogu da pokriju neke troškove proizvodnje, kaže Dragan Jovanović, predsednik Skupštine opštine Topola.
Tagovi
Autorka