Šta je pasterizovano sveže ili polutrajno mleko? Homogenizovano, sterilisano UHT, "spaljeno" trajno mleko? Koje mleko je bolje piti? Proverite!
Sigurno su se mnogi od vas bar jednom zapitali, prilikom iščitavanja oznaka naziva na ambalaži mleka, šta u stvari to znači. Šta je pasterizovano sveže ili polutrajno mleko ? Homogenizovano sterilisano UHT trajno mleko? A zatim je verovatno usledila i dilema: šta je bolje, zdravije i koje mleko izabrati.
Bez brige, bilo koji naziv ne treba da zavarava. U suštini svako takvo mleko je higijenski ispravno, a razlika u nazivu nastaje u njegovoj termičkoj obradi. Postupak termičke obrade obezbeđuje da mleko bude zdravstveno ispravno, a u zavisnosti od toga koji postupak je korišćen, razlikuje se i rok trajanja i hemijski sastav mleka.
Mleko je pogodna sredina za razvoj štetnih mikroorganizama i raznih bakterija, tim pre što se u svežem mleku nalazi mnoštvo bakterija, a naročito patogenih gljivica, virusa i ostataka čestica prljavštine nastalih pre, tokom i nakon muže. Stoga je pre upotrebe takvo mleko potrebno podvrgnuti određenom tretmanu kako bi ono postalo higijenski upotrebljivo.
Pasterizacija je postupak uništenja štetnih mikroorganizama, odnosno termička obrada mleka zagrevanjem do temperatura malo nižih od tačke ključanja, (min. 72 °C do 15 minuta tretmana), nakon čega se ono brzo hladi na temperaturu od 5 °C. Takvo mleko postaje kratkotrajno ili polutrajno za upotrebu najviše do 2 dana nakon otvaranja, a ako se čuva u idealnim uslovima, upotrebljivo je maksimalno 7 dana.
Svako termički obrađeno mleko je higijenski ispravno.
Razlog kratkotrajnosti je taj što se u takvom mleku i dalje nalaze poželjne materije, korisni enzimi, vitamini i minerali. Prisustvo organskih materija znači i veću verovatnoču pojave fermentacije ili kvarenja takvog mleka zbog razvoja štetnih mikroorganizama koji ne spadaju u grupu termolabilinih i koji se pasterizacijom ne mogu uništiti. Stoga je takvo mleko potrebno dodatno prokvati ukoliko ukoliko se ne konzumira odmah u celoj količini.
Sterilisano, homogenizirano, dugotrajno mleko je najčešći naziv koji možemo naći na ambalaži. Kakvo je to mleko i koja je suštinska razlika od potpuno sirovog ili svežeg pasterizovanog mleka? Ponovo je reč o postupku termičke obrade koja se razlikuje od pasterizacije.
Sterilizacija je postupak izlaganja mleka neko vreme temperaturama većim od 100°C. Kratkotrajna sterilizacija (108°C - 115°C) u ambalaži ili sterilizacija mleka van ambalaže vrlo kratko na temperaturama (130°C - 150°C). Takvo mleko se može čuvati od 60 do 90 dana na sobnoj temperaturi, a i duži mu je rok trajanja nakon otvaranja ako se čuva u rashladnim uređajima.
Opšte pravilo je da je najbolje piti mleko sa što manje postupaka prerade.
Postupkom sterilizacije se potpuno uništavaju svi mikroorganizmi, gljivice i bakterije, te je kao takvo 100% higijenski ispravno i mlekarskim industrijskim rečnikom naziva spaljeno mleko. Ali postoji, ipak jedna kvaka!? Zbog čega se ne preporučuje konstantno korišćenje ovakvog mleka naročito trudnicama, deci i starijim osobama. Razlog je jednostavan, osim toga što se sterilizacijom unište svi štetni mikroorganizmi i bakterije, smanjuje se i biološka vrednost mleka. Takvo mleko nema nikakvih enzimskih jedinjenja, sprečena je razgradnja i uništen deo vitamina naročito onih iz C i B grupe. Ono se sastoji se samo od mlečnog proteina, masti i vode.
Ne postoji opšti pravilnik ili preporuka koje mleko je zdravije za konzumiranje jer oba načina termičke obrade za rezultat daju higijenski ispravno mleko. Opšte pravilo je da je najbolje piti mleko sa što manje postupaka prerade. U suštini najbolje je koristiti sveže prokuvano mleko od krava za koje smo sigurni da su kvalitetno hranjene i da nisu korišćeni bilo kakvi lekovi ili antibiotici.
Industrijalizacijom i komerijalizacijom stvorene su ove dve kategorije mleka, ali i pre su ljudi pili mleko bez gore navedenih termičkih obrada, jednostavno prokuvavanjem svežeg mleka i to bez većih posledica po zdravlje.
Foto: Pixabay/Colueur
Tagovi
Autor