S milijun tovljenika ne pokrivamo ni približno potrebe Hrvatske i nažalost svinjsko meso je naš top uvozni proizvod, rekao je prof.dr.sc. Dragan Kovačević, koji je u projektu zaštite Slavonske kobasice sudjelovao kao profesor PTFOS-a, ali i potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam. Također je i autor specifikacije proizvoda.
"Ponosan sam što su i naši stručnjaci sudjelovali u ovom uspješnom projektu, a i što su inače angažirani u suradnji s gospodarstvom i proizvođačima", poručio je prof. dr. sc. Jurislav Babić, dekan Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku na konferenciji koju su upriličili povodom dodjele oznake zemljopisnog porijekla Slavonskoj kobasici.
Objavom Europske komisije u Službenom listu Europske unije od 24. ožujka, time je ovaj naziv proizvoda upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te ujedno postao 41. poljoprivredni i prehrambeni proizvod Hrvatske čiji je naziv registriran u EU
"Bilo je malo napeto. Imali smo najavu dan prije da će biti objavljena ta informacija i nismo bili do same objave sigurni“, rekao je i prof.dr.sc. Dragan Kovačević, koji je u projektu sudjelovao kao profesor ovog fakulteta, ali i potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam. Također je i autor specifikacije proizvoda Slavonska kobasica.
Kako je naglasio, njezina proizvodnja, osim što predstavlja gastronomski identitet Slavonije te se nalazi i u njenoj turističkoj ponudi, dio je i tradicije, kulture i načina života lokalnog stanovništva jer je proizvod nastao iz tradicionalne svinjokolje kao jednog od najvažnijih običaja slavonskog sela.
Ponosan je i Stjepan Živković, predsjednik Udruge čuvari slavonske tradicije koja je bila nositelj ovoga projekta. "Nakon šest godina smo doživjeli kraj puta", rekao je zahvalivši se na suradnji i dopredsjedniku udruge Valentu Poslonu.
Slavonska kobasica uvrštena među proizvode zaštićenog naziva u EU
Ovaj inače i načelnik općine Magadenovac, istaknuo je kako je bilo previše administriranja i birokratiziranja i bez pomoći stručnjaka s PTFOS-a, ne bi uspjeli. U ovaj uspjeh, naveo je, uloženo je jako puno napora i stručnjaka i proizvođača.
"Želja nam je da ovaj proizvod ostane onakav kakvog su ga radili naši stari", dodao je osvrnuvši se na loše stanje u svinjogojskoj proizvodnji, ali "svjestan da poslije svake krize dolazi i bolje vrijeme".
Dragan Kovačević rekao je i da je sada na redu Ministarstvo poljoprivrede. Potrebno je objaviti konačni pravilnik kojim bi se osigurala sredstva za kompenzaciju troškova naših proizvođača koje imaju vezano uz nadzorna tijela, odnosno certifikaciju, a isto tako i da se njime osiguraju sredstva kojim bi mogli dodatno ulagati u promociju, tržište, edukacije, nastupe na sajmovima.
"Ova zaštita ne staje s današnjim danom nego se cijeli taj proces nastavlja", naglasio je i podsjetio da je prva edukacija o ovoj zaštiti održana u siječnju 2015. godine na kojoj je bilo 50-tak proizvođača.
Istaknuo je i da se nalazimo u vremenu kada su nam toplije zime i kada se klima mijenja pa je i teže zadovoljiti uvjete proizvodnje kakve su imali naši stari. Zime su toplije i vlažnije i to djeluje na kvalitetu proizvoda i na greške koji se javljaju. Tako svi proizvođači moraju koristiti automatizirane komore za zrenje kako bi se stvorili optimalni uvjeti za dobivanje ovoga proizvoda.
"Zaštita bi trebala biti i dodatni poticaj jačanju svinjogojstva jer nažalost, od 2013. godine do danas, doživjeli smo pad proizvodnje od nekih sedam posto. S milijun tovljenika ne pokrivamo ni približno potrebe Hrvatske i nažalost uvoz svinjskog mesa je naš top uvozni proizvod", upozorio je te naveo najvažnije pravce koji su nužni u ovoj proizvodnji kao što su uloga češnjaka, mljevene paprike ljute i slane, soli, ali i načinu dimljenja i odabiru drveta.
Čuli smo i da nisu dobre za ovu proizvodnju tovne svinje selekcionirane na proizvodnju mesa jer su podložne stresu i greškama u mesu. Pa svakako trebaju grla koja su barem teška 140 kilograma i starija više od 12 mjeseci. Preporuka je da su to pasminski križanci Landrasa, Yorkšira i Duroka.
Inače, Slavonska kobasica je trajna fermentirana kobasica proizvedena od usitnjenog svinjskog mesa i slanine (udio mesa iznosi najmanje 70 %) uz dodatak kuhinjske soli i začina (usitnjene slatke i ljute crvene paprike, mljevenog papra i češnjaka), što se nadjeva u svinjsko tanko crijevo. Proizvodni postupak traje najmanje 45 dana i u tom se vremenu nadjeveno tanko crijevo podvrgava procesima fermentacije, dimljenja, sušenja i zrenja.
Fotoprilog
Tagovi
Autor