Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Crni dud
  • 18.06.2022. 16:30
  • Ruma

Šta se sprema od crnog duda, lista smokve i latica ruže?

Biljaka je bezbroj kao i mogućnosti na koji način da se iskoriste i obogate ishranu

Foto: Depositphotos/HappyCity
  • 187
  • 22
  • 0

Posljednjih godina evidentan je povratak prirodi koja savremenom čovjeku nudi najvrjednije darove. Proljeće je doba kada priroda na sve strane nudi obilje tako da kad malo bolje pogledamo oko sebe možemo zaključiti da imamo sve što nam je potrebno, samoniklo, ljekovito bilje, voće, povrće, šumske plodove.

Da je priroda blagonaklona prema ljudskom rodu, može se zaključiti i po tome što svakog proljeća iznova oko nas zamirišu milioni različitih cvjetova. Između ostalog, tu je bagrem, maslačak, zova, zatim nana, kamilica, kopriva i još bezbroj biljaka koje rastu oko nas, zdrave, a u krajnjem slučaju "besplatne".

Gnječenje rukama i pasterizacija

Biljaka je bezbroj kao i mogućnosti na koji način da se iskoriste i obogate ishranu. O tome nam je pričala Vesna Hinić, mlada žena iz Rume u Srbiji koja je odavno shvatila da biljke koje rastu oko nas nisu tu slučajno, da su zdrave, mirisne, ukusne i besplatne, te od njih pravi domaće sokove i džemove.

Kako nam je rekla dud je pomalo zaboravljen, niko ne obraća pažnju na njegove divne, zrele plodove, jedinstvenog je ukusa. A starije generacije će potvrditi da je drvo duda od davnina ogromnom krošnjom pravilo dobru hladovinu na salašima i po sokacima, djeca su ga obožavala, jela, prljala ruke i majice ali nisu znali za drugo voće iz dalekih zemalja.

Ljubičaste ruke od branja crnog duda (foto: V. Hinić)

"Djeca sad ne znaju koliko je ukusan plod duda i kakve su mu hranljive vrijednosti. Jednostavno pada sa grane i niko ga neće. Ja ga volim i jedem i došla sam na ideju da to blago prirode iskoristim na najbolji mogući način, da napravim sok odnosno sirup", priča Hinić objašnjavajući da se plod ne bere nego trese i tako na zemlju padaju samo zreli, slatki plodovi.

Kupi ih, pere, a kad se dobro ocijede od vode rukama ih dugo gnječi. Dodaje vodu i limun i ostavi da odstoji. Nakon toga masu procijedi tako da ostane malo pulpe, da se osjete sitni komadići, dodaje šećer i povremeno miješa. Nakon sipanja u flaše sok pasterizuje tako što flaše poreda u veliki lonac, sipa vodu koja se lagano zagrijava i ne smije da proključa.

"Od ovog voća može da se pravi i džem, jednostavno se kuha sa malo šećera, ali se prethodno moraju male peteljke ukloniti i za to treba dosta vremena, ali je to posao koji se radi jednom godišnje i vrijedan je truda. Nakon toga moja šestogodišnja kćerka koja mi pomaže i ja danima imamo ljubičaste ruke ali imamo divan džem", kaže naša sagovornica i dodaje da rado priprema i sirup od listova smokve, nešto sasvim neobično, aromatično i ukusno. 

Dok kuha mlade listove smokve kuća miriše na more, što su potvrdili svi koji su popili času ovog jedinstvenog napitka.

Tegle sa laticama majskih ruža

Nekada su u ovo doba godine kraj prozora stajale velike tegle sa laticama majskih ruža. Pripremao se sirup i slatko što je i u porodici naše sagovornice bila tradicija. To je pripremala njena baka i mama, a slatko je bilo je namijenjeno samo za posebne goste. Vesna i danas pamti taj ukus te ga i ona priprema.

Sirup i slatko od latica ruža

"Sirup se priprema tako što se latice preliju vodom i kratko se kuhaju, doda se limun te se dobije divna ružičasta boja, nakon 24 sata se procijedi dodaje se šećer, povremeno miješa i kratko pasterizuje."

Naša sagovornica kaže da sirup kao i slatko imaju dozu nostalgije, rijetko ko ga pravi tako da nemamo često priliku da ga probamo. Za slatko je potrebno dosta latica kako bi se nakon kuhanja vidjele u tegli i osjetile u ustima tokom jela.

Nešto novo i neobično

Pošto radi kao kuharica u jednom restoranu, svaki slobodan trenutak koristi da na obroncima Fruške Gore bere bagrem koprivu, maslačak, zovu, nanu i svaki put je oduševljena mirisima, svježinom i ljepotom ovog bilja pa tako nastaju mirisni, aromatični sokovi.

Maslačak kao izvor inspiracije za domaćice

Tokom zime ne sjedi skrštenih ruku već pravi sirupe uglavnom od južnog voća, miks limun, đumbir, naranža, kao i zanimljivu kombinaciju ananasa, celera, limuna. Sve priprema za svoje potrebe, a višak proda i tako dopuni kućni budžet, ali kaže da ukoliko bi imala više vremena ovaj posao bi bio daleko isplativiji jer ljudi vole nešto novo, i neobično, a sve što joj treba tu je oko nje, kao što je i bijeli dud koji ovih dana dozrijeva, a koga niko drugi neće ni da pogleda.


Povezana biljna vrsta

Dud

Dud

Engleski naziv: Mulberry | Latinski naziv: Morus sp.

Dud je listopadna drvenasta kultura koja pripada porodici dudovki (Moraceae), a porijeklom je iz zapadne Azije. Prvenstveno je njegova ekonomska korist uočena u proizvodnji svile,... Više [+]

Tagovi

Dud Sirup od listova smokve Džem od duda Sirup od latica ruže Vesna Hinić


Autorica

Rada Milišić

Više [+]

Novinarka koja godinama prati događanja u poljoprivredi te stvaralaštvu, životu i radu seoskih žena.