Korisnici će moći prerađivati voće, od vina proizvoditi žestoko piće ili ocat, izrađivati satne osnove, ali i educirati se.
Objekt za preradu voća Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije u Staroj Sušici nedavno je krenuo s radom preradivši prvu tonu jabuka.
Sastoji se od rashladne komore, linije za preradu sokova, sušare, acetatora za proizvodnju octa i destilerije za jaka alkoholna pića, a u planu je još destilerija za eterična ulja. Proizvodnja će biti isključivo ekološka, a korisnici neće plaćati naknadu, već samo vodu, energente i ambalažu.
"Doći ću sa svojim voćem i po vlastitom receptu skuhati veliku turu džema - napunim, pasteriziram i uskladištim - sve odjednom. To će mi izuzetno puno značiti“, kaže Dijana Krepenc iz obližnje Ravne Gore čija obitelj se bavi uzgojem aronije.
Prerada je bio njihov najveći problem jer u Gorskom kotaru i široj okolici nije bilo sličnog objekta. Unatrag 6 godina prerađivali su u Krapini, ali postojala je samo mogućnost proizvodnje voćnog sirupa i matičnog soka. Za ostalo su se morali snalaziti.
"Doći do Krapine iziskuje puno vremena i financijskih izdataka, a u Staroj Sušici smo za 10 minuta tako da nam je to spas“, nastavlja Dijana uz pohvale PGŽ-u za realizaciju projekta.
Uz osnovnu preradu voća, objekt je namijenjen i edukaciji poljoprivrednih gospodarstva i studenata u suradnji s Veleučilištem u Rijeci gdje je ranije pokrenut studij agroturizma te organizirana stručna praksa u suradnji s Centrom.
U provedbi je također natječaj za projektnu dokumentaciju objekta za promociju pčelarstva, pčelarske tradicije i medova Primorsko-goranske županije.
Saša Burić, pčelar iz Vrbovskog i tajnik Saveza pčelarskih udruga PGŽ-a Api-Liburnia, kaže da su pčelari tražili da se napravi pogon za izradu satnih osnova. "Satne osnove su se u zadnje vrijeme pokazale kao veliki problem na terenu jer ima jako puno falš robe na tržištu“, pojašnjava.
Pogon, odnosno linija koja bi bila postavljena unutar objekta s linijom za preradu voća, zadovoljila bi njihove potrebe u smislu da bi svatko mogao sam, od vlastitog voska, izraditi satne osnove. Tako bi bili sigurni da je to što stavljaju u košnice prihvatljivo i ekološki, u skladu s kvalitetom koju žele.
"To je dodatak na kojem se radi, donijeta je odluka i slijedi apliciranje na fondove“, govori. Osim linije za proizvodnju satnih osnova, plan je postaviti liniju punionice gdje bi se punjenje u staklenke vršilo automatiziranim procesom, dodaje.
Kaže da je dio za preradu voća osmišljen na način da se voće primi, pere, otkoštava, pasira, cijedi, pakira i pasterizira – kompletan proces do završnog proizvoda kada će korisniku biti na izbor hoće li pakirati u vlastitu ambalažu ili kupiti postojeću u Objektu.
Korisnici će vjerojatno moći biti svi stanovnici PGŽ-a, dakle ne samo registrirani proizvođači. Namjera je da se u narednom periodu potakne nasad voćnjaka na području Gorskog kotara “jer sve ovo ima smisla ako prostor bude iskorišten“, ističe Burić koji je i predsjednik upravnog vijeća Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj PGŽ-a u Staroj Sušici.
Navodi da su postojeći voćnjaci ili zapušteni ili neiskorišteni.
"Centar za ruralni razvoj će vjerojatno otkupljivati voće za svoje potrebe kako bi se doskočilo problemu propadanja plodova“, kaže i pojašnjava da na ovim prostorima ima puno starije populacije, a mnogima je nezgodno voziti na udaljene lokacije radi prerade. Prednost je i što je ovaj pogon vrhunski pa ljudi mogu voće cijediti za sokove, samljeti za namaze, može se sušiti ili napraviti čips.
Riješit će i problem viška vina jer je nabavljen kotao za proizvodnju žestokog pića, uglavnom lozovače, koja je izvrsna baza za likere i aromatizirana pića. Postoji također veliki acetator koji se može iskoristiti da se dio vina pretvori u ocat. Svi viškovi mogli bi se preraditi u nekvarljivu robu koja može čekati pogodan trenutak za plasman na tržište, smatra Burić.
"Ostaje samo nada u uspjeh poticanja stanovništva unutar županije da se počnu baviti poljoprivrednom proizvodnjom i preradom. Kako vrijeme prolazi, sve je jasnija potreba za samodostatnošću. Primjerice, posljedice rata u Ukrajini vidjet će se vjerojatno tek u jesen“, kaže i dodaje da je također bitno pratiti sljedivost proizvoda.
Primjećuje da je interes za preradu prilično velik jer još uvijek postoje oni koji imaju ideje, nešto pokušavaju, rade, bore se za opstanak.
"Mislim da će otvaranje pogona potaknuti ljude iz okolice da se više posvete voćarstvu i preradi. Saznanje da treba daleko putovati da bi se dobio finalni proizvod mnoge pokoleba. Iako to nije razlog da volja splasne, pa i mi smo godinama uspijevali“, nadovezuje se Dijana Krepenc.
Ona i suprug Tomislav, na kojega glasi OPG, pokušavaju potaknuti što veći broj poznanika da se okrenu bilo kakvom obliku poljoprivredne proizvodnje.
U suradnji Centra i Agronomskog fakulteta pokrenut je također projekt determinacije i proizvodnje u gljivarstvu s ciljem prenamjene silosa u Kuću gljiva, posjetiteljski centar edukativnog i promotivnog karaktera.
Objekt za preradu voća nalazi se u blizini Centra za velike zvijeri te je ideja urediti objekte na način da prezentiraju poljoprivredu i tradiciju Gorskog kotara te pridonesu turističkoj promociji kraja, rekao je župan Zlatko Komadina prilikom otvaranja. On smatra da je ovo za goransku priču, ono što su uljare za Primorje.
Investicija je vrijedna 4,4 milijuna kuna. Oko 3 milijuna kuna osigurano je iz proračuna PGŽ-a, 400 tisuća kuna europska su sredstva Ministarstva regionalnog razvoja, a 650 tisuća kuna je vrijednost opreme u čijoj nabavci su sudjelovale jedinice lokalne samouprave koje su uz Županiju, a koja je za opremu izdvojila dodatnih 300 tisuća kuna, osnivači Centra.
Tagovi
Autorica