U monitoringu 420 aktivnih supstanci pesticida

Da je važno pitanje kakve su namirnice koje jedemo potvrđuju već neko vrijeme učestale zaraze salmonelom, kada je riječ o mesu ali i povećanim dozama pesticida u slučaju voća i povrća.

Ove godine Lista pesticida predviđenih za praćenje od Europske Komisije u i na hrani iznosi čak 420 aktivnih supstanci, a sve se prati u Nacionalnom monitoringu pesticida. Kada je o potonjem riječ, U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo objašnjavaju kako "ni jedno sredstvo za zaštitu bilja ne može biti registrirano u EU dok se znanstveno ne utvrdi njegov učinak". Ponajprije da nema štetna djelovanja na potrošače, farmere ili pasivne sudionike, ne uzrokuje nepovoljne učinke po okoliš odnosno da posjeduje dostatnu učinkovitost prema ciljanim štetočinama.

Sredstva za zaštitu bilja najbrojnija skupina pesticida

Sredstva za zaštitu bilja čine najbrojniju skupinu pesticida a osim njih, u pesticide se ubrajaju i biocidi. To su sredstva za primjenu u veterini, sanitarnoj higijeni, kućanstvima i industriji. Prije uključenja neke aktivne tvari na Pozitivnu listu tj. Aneks I, a riječ je o popisu pesticida, odnosno aktivnih tvari pesticidnog karaktera koja se smiju koristiti u EU i za koje je utvrđeno da ne predstavljaju neprihvatljiv rizik za ljude i okoliš, sve valja biti uspostavljeno i Direktivom 91/414/EEC). Proizvođač potonjeg, kažu u HZJZ-u mora pripremiti kompletan "paket podataka koji sadrži: opis fizikalno-kemijskih svojstava, stupanj učinkovitosti te procjenu rizika za svaki mogući učinak na radnike u proizvodnji, potrošače, okoliš i tzv. neciljane organizme".

Pesticidi ne idu u promet bez opsežnih ispitivanja

Pesticidi se ne stavljaju u promet i ne koriste bez opsežnih i dugotrajnih prethodnih ispitivanja (slično postupcima za registraciju lijekova). Hrvatski zavod za javno zdravstvo, doznajemo, trenutno analizira uzorke na ostatke 250 različitih pesticida.

Pesticidi u svježem ili prerađenom voću i povrću

Oni mogu biti prisutni u svježem ili prerađenom voću i povrću, procesuiranoj hrani i pićima (kruh, voćni sokovi) te svježim ili procesuiranim proizvodima animalnog porijekla. Također mogu proizaći i iz okolišnih i(li) drugih izvora. Pod ostacima pesticida se podrazumijevaju izuzetno male količine aktivnih tvari, koje se najčešće izražavaju u miligramima po kilogramu hrane u kojoj su nađene.

Obradom namirnica smanjuje se udio ostataka pesticida u hrani

Procesuiranjem hrane može se dodatno smanjiti udio ostataka pesticida u hrani, uključujući i mehaničke postupke poput guljenja kore kod nekih vrsta voća i povrća, pranja, otklanjanja vanjskih listova kod salate, kupusnjača i sl. Primjera radi, guljenjem kore kod citrusa uklanja se do 80% prisutnih ostataka pesticida, dok preostalih 20 do 30% zaostaje u pulpi.

Strogi kriteriji pesticida - najsigurnija hrana

Za sigurnost hrane općenito, najznačajnije je uspostavljanje strogih kriterija za proizvodnju i stavljanje pesticida u promet odnosno uspostavljanje najviše dopuštenih količina ostataka pesticida u hrani (MDK) te organiziranje pregleda hrane zbog otkrivanja upotrebe nedopuštenih pesticida ili nedopuštenih im količina (monitoring).Glavni razlozi zbog kojih dolazi do prekoračenja MDK -a, su nepoštivanje karence (vrijeme koje mora proći od zadnjeg tretiranja neke kulture do berbe) ili propisane količine primijenjenog sredstva.

Toksikološke tvari izražene u akutnoj referentnoj dozi i prihvatljivom dnevnom unosu

Kada je o toksikološkim tvarima riječ, sigurnosne su im granice izražene pojmovima "akutna referentna doza (ARf)" i "prihvatljivi dnevni unos (ADI)", a predstavljaju količinu pesticida koja može biti konzumirana u kratkom vremenu ili kroz cijeli život bez rizika za zdravlje. MDK vrijednosti su ispod tih sigurnosnih granica, tako da prisutnost nekog pesticida u hrani, u količini većoj od maksimalno dopuštene ne mora nužno značiti i opasnost po zdravlje. Uzorci namirnica nadalje objašnjavaju u Zavodu obrađuju se "na način koji je primjeren akreditiranim metodama za određivanje pesticida".

Analize plinskom i tekućinskom kromatografijom

Nakon tzv. ekstrakcije analiziraju se plinskom i tekućinskom kromatografijom a Kromatografske tehnike imaju dominantnu ulogu u analitici pesticida. Plinska kromatografija je pak, separacijska tehnika u kojoj je mobilna faza plin, a stacionarna - tekućina. Separacija komponenata temelji se na diferencijalnoj razdiobi između tih dviju faza.

Tekućinska kromatografija (mobilna faza tekuća) primjenjiva je na nehlapive, polarne i termolabilne tvari, a obje tehnike pružaju velike mogućnosti razdvajanja pesticida u raznim uzorcima hrane, selektivne su i relativno brze. Danas se koriste u sprezi sa masenom spektrometrijom.

Foto: Bigstockphoto/wellphoto